"Tokom poslednjih nekoliko godina vozio sam desetine potpuno novih električnih automobila različitih proizvođača iz celog sveta. Imao sam priliku da isprobam sve od modela BYD Atto 3 i 2, najnovijeg Renaulta 4, SUV vozila poput Kia EV9, pa sve do automobila marke MG i Volkswagen", piše u kolumni "Express" Luk Čilingsvort, ljubitelj i ekspert za automobile".
Isprobao sam čak i najnovije kineske hibridne modele, poput Jaecoo 7, koji bi u narednim godinama mogli potpuno promeniti i definisati automobilsku scenu. Priznajem, tehnologija električnih vozila sve mi je bliža. Strah od ograničenog dometa više nije problem koji sam zamišljao da će biti. Električni automobili imaju neverovatan obrtni moment, udobni su, modernog dizajna i prepuni tehnoloških inovacija.
Ali svi novi modeli imaju jednu zajedničku stvar koja mi se uopšte ne dopada, preterano napredne bezbednosne funkcije koje ozbiljno narušavaju doživljaj vožnje.
Na papiru, sistem za zadržavanje u traci (Lane-Keeping Technology) deluje kao sjajna ideja. Lagano usmeravanje automobila nazad u traku kada vozač slučajno skrene deluje korisno i mnogima će se dopasti. Neki proizvođači su to doveli gotovo do savršenstva, sa suptilnim korekcijama koje se jedva primete.
Ali ponekad, osećaj je kao da vam nevidljiva ruka preuzima volan i okreće ga umesto vas. To može biti izuzetno neprijatno i stvara osećaj da ste izgubili kontrolu, makar i na delić sekunde.
Zatim su tu sistemi za praćenje pažnje vozača i nadzor unutar vozila, koji postaju sve popularniji uprkos opštem nepoverenju. Gotovo svaki vozač s kojim sam razgovarao rekao je da su ovi sistemi neverovatno iritantni i frustrirajući.
Vozači moraju da slušaju glasne, naporne zvučne signale svaki put kada pogledaju van puta, čak i kada samo bace pogled na retrovizor ili saobraćajni znak. Ironično, ova upozorenja često imaju suprotan efekat, jer odvlače pažnju umesto da je povećaju.
Bipkanje zna da bude toliko naporno da vozači počnu da kopaju po komandnoj tabli u pokušaju da pronađu opciju za isključivanje, umesto da gledaju kuda voze.
Sledeći su Inteligentni asistenti za ograničenje brzine (ISA), koji će po novim propisima morati da budu ugrađeni u sve nove automobile prodavane posle jula 2024. godine. Ovi sistemi prikazuju trenutno ograničenje brzine na ruti, što može biti korisno u nepoznatim oblastima.
Ipak, više puta mi se dogodilo da automobil pogrešno prikaže ograničenje, pokazuje, na primer, da je dozvoljeno 50 km/h tamo gde je zapravo 30 km/h.
Kako sve više verujemo tehnologiji, postoji realna opasnost da će se broj kazni za prekoračenje brzine u povećati jer će vozači slepo slediti ono što im kaže automobil, umesto da obrate pažnju na stvarne saobraćajne znakove, napisao je Luk za „Express„.
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare