Oglas

Spaljivanje veštica Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

ISPRAVKA: Ne, poslednja veštica u Evropi nije spaljena u Srbiji 1803.

autor:
15. sep. 2020. 23:15

Na portalu Nova.rs objavljen je tekst o progonu veštica u Srbiji, baziran na netačnoj informaciji. Sada na reagovanje FakeNews Tragača ispravljamo tu vest.

Oglas

Inicijalni tekst "Poslednja veštica u Evropi spaljena je u Srbiji" poziva se na "legendu koja kaže da je poslednja veštica spaljena u Srbiji i to početkom 19. veka", a u tekstu se referiše na Vikipediju.„Vikipedija ima posebno poglavlje o progonu veštica u Srbiji, gde je, navodno, spaljena poslednja veštica u Evropi – 1803. godine. A možda se to desilo i malo kasnije…”, navodi se u tekstu. FakeNews tragač ukazuje na to da je netačna informacija da je poslednja veštica u Evropi spaljena baš u Srbiji 1803. godine, što bi mogla da sugeriše konstrukcija.Kako objašnjava Aleksandar Matković, koji se bavio temom progona veštica na našim prostorima, ukoliko pitanje glasi da li je poslednja veštica u Evropi spaljena 1803, odgovor je – ne. „Spaljivanja je bilo u Srbiji i nakon te godine, npr. 1806, tokom 1820-ih, a koliko mi je poznato, 1803. godina se u malobrojnim izvorima i ne pominje kao godina u kojoj je bilo spaljivanja kod nas”, objašnjava Matković za FakeNews Tragač.U radu koji je on napisao sa Ivanom Novakov („Pravna obeležja i psihosocijalne determinante progona veštica među Južnim Slovenima”), najkasniji zabeležen slučaj spaljivanja „veštice“ u Srbiji desio se 1841. godine. U pismu kapetana Mačvanskog sreza opisano je ubistvo spaljivanjem jedne žene, za koju se smatralo da je veštica.Nova.rs se izvinjava čitaocima zbog objavljivanja neistinite informacije.

Lov na veštice u Srbiji

Lov na veštice odvijao se u našim krajevima tokom 18. i 19. veka, dakle kasnije u odnosu na zapadni svet. Takođe, nije bilo inkvizitora - ovdašnjim "vešticama" sudili su sujeverni srpski seljaci, a kazne su znale da budu još jezivije od lomače.Prema nekim izvorima, prva koja se suočila sa optužbama da je veštica bila je Mijoljka, majka gročanskog sveštenika Petra Ninkovića. U julu 1704. meštani su je prvo mučili potapanjem u Dunav, a potom su je sa porodicom proterali iz Grocke.U arhivu Virovitičke županije se, navodno, nalazi predmet Anice Paunković, koju su 1746. susedi optužili za veštičarenje. Da bi joj iznudili priznanje, vezali su je za čekrk, rastezali je i lomili joj kosti, palili joj sveće pod pazuhom i genitalijama... Anica je na kraju priznala da je "satanina ljubavnica" i spaljena je na lomači na Gradskom trgu u Osijeku. I Crna Gora je palila veštice - u Kotorskom arhivu nalazi se popis žena mučenih 1800. godine zbog sumnje da veštičijim obredima more ljude - 40 žena bačeno je u more, a one koje su preživele, bile su spaljene, jer se plivanje smatralo demonskim umećem, piše Tvoj magazin."Ono što se zna jeste da su navodne veštice bile izuzetno ozloglašene u narodu i sa njima se neretko veoma okrutno postupalo. Prema sačuvanim zapisima publiciste Tihomira R. Đorđevića, u selu Žabarima u Pomoravlju su izvesnu Paunu, po Karađorđevoj zapovesti, privezali uz ražanj i pekli je "među dve vatre". U vreme Karađorđevog ustanka, Antonije Pljakić, rudnički vojvoda, ispekao je nasred Karanovca neku babu za koju je čuo da je veštica", piše autor teksta na Vikipediji i podseća na još nekoliko priča o Srpkinjama koje su batinama "lečili" od veštičarenja.Ipak, Karađorđe je uvideo besmisao lova na veštice i u svoj zakonik iz 1810. godine uneo specijalnu odredbu koja štiti žene od sujevernog naroda. "Ko bi se usudio veštice tražiti i ubijati žene i mučiti, kako što su bivale ovakve budalaštine, ili u vodu bacati, ko bi ovo učinio, ovakvu ludost za koju se Srbljima beli svet koji je prestao da tera veštice smeje, za ovakvu budalaštinu osuđujemo mu: ono što bi on učinio više rečenim vešticama, njemu da se učini", navodi se u Karađorđevom zakoniku.Knez Miloš nastavio je da se bori za zdrav razum braneći Srbima da tuku žene. Priča se kako je 1822. godine zaštitio izvesnu baba Hristu iz Božurnje, u Kragujevačkoj nahiji, za koju su seljani govorili da je veštica i nameravali da je ubiju. Njegova naredba je bila da niko ne sme da se usudi "da je i najmanje dodirne, a kamoli da je i dalje naziva vešticom, jer ona to nije".Nažalost, i danas u Srbiji 21. veka ima i onih koji tuku i muče žene - ali i onih koji veruju u veštice.***Pratite nas i na društvenim mrežama:FacebookTwitterInstagram

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare