Oglas

vitaly-gariev-xSdL0ze7Qqc-unsplash
Foto: Unsplash / vitaly-gariev
Foto: Unsplash / vitaly-gariev

Italijan koji planira da živi 120 godina otkriva 4 navike koje primenjuje svakog dana

05. avg. 2025. 12:17

Od 1989. godine, Valter Longo posvetio je svoje istraživanje razumevanju faktora koji doprinose opštem zdravlju i dugovečnosti. Pre oko 20 godina, Longo se vratio u Italiju, gde je i odrastao, kako bi detaljnije proučavao navike koje su pomogle regionima poput Sardinije da postanu dom nekih od najdugovečnijih ljudi na svetu.

Oglas

Longo je direktor Laboratorije za dugovečnost i rak pri IFOM Institutu za molekularnu onkologiju u Milanu, Italija. Takođe je direktor Instituta za dugovečnost na Školi gerontologije Leonard Davis Univerziteta Južne Kalifornije u Los Anđelesu.

„Radim sve ono što i preporučujem. Ne znam da li sve u potpunosti ispunjavam, ali svakako mislim da je vredno truda,“ rekao je Longo za CNBC Make It 2024. godine.

„Voleo bih da doživim 120. Ali, koliko god da dobijem, biće u redu. Bar ću moći da kažem da se nisam pokajao jer nisam radio prave stvari.“

U nastavku su ključne navike koje Longo preporučuje svojim pacijentima kako bi ostali zdravi i živeli dugo, a koje i sam svakodnevno praktikuje.

4 dnevne navike italijanskog stručnjaka za dugovečnost za dug i zdrav život

1. Jedite uglavnom biljnu hranu

„Preporučujem ono što nazivam dijeta dugovečnosti, koja kombinuje različite elemente,” kaže Longo. „To je spoj okinavske i mediteranske dijete.“

Da biste pratili Longovu dijetu za dugovečnost, trudite se da se hranite prema sledećim smernicama:

1754388066-ella-olsson-KPDbRyFOTnE-unsplash-1024x683.jpg
Biljni tip ishrane Foto: Unsplash / Ella Olsson | Biljni tip ishrane Foto: Unsplash / Ella Olsson
  • Pretežno veganski način ishrane
  • Visok unos povrća, a niži unos voća
  • Orašasti plodovi
  • Mahunarke
  • Integralne žitarice
  • Riba tri do četiri puta nedeljno

Ako imate između 20 i 70 godina, Longo savetuje da se izbegava:

  • Crveno meso
  • Belo meso
  • Najviše dva-tri jajeta nedeljno
  • Vrlo malo sira
  • Minimalna količina proizvoda životinjskog porekla

Studije su pokazale da ishrana po principima mediteranske dijete (ili što je moguće sličnije njoj) može smanjiti verovatnoću razvoja hroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2 i srčanih oboljenja.

2. Postite 12 sati dnevno

„Preporučujem dnevni post od 12 sati. Na primer, jedete između 8 ujutru i 8 uveče, ili između 7 i 7,“ kaže Longo.

Takođe praktikuje dijetu koja imitira post, koju su razvili istraživači, uključujući Longa, na UCLA. Ova dijeta podrazumeva unos namirnica koje su:

  • Bogate nezasićenim mastima
  • Siromašne kalorijama, proteinima i ugljenim hidratima

Cilj je da se postignu efekti posta uz vodu, ali uz dovoljan unos hranljivih materija, navodi se na sajtu Škole gerontologije Univerziteta Južne Kalifornije.

Nakon pet dana ove dijete, osoba se vraća na svoju uobičajenu ishranu do kraja meseca. Istraživači su ispitivali učinak kod osoba koje su dijetu imitacije posta sprovodile svaka tri do četiri meseca.

Studija iz 2024. pokazala je povezanost ove dijete sa nižim rizikom od raka, srčanih oboljenja i dijabetesa kod miševa. Longo je bio glavni autor ovog rada.

3. Vežbajte 150 minuta nedeljno i šetajte što više

1754388145-gabin-vallet-J154nEkpzlQ-unsplash-1024x683.jpg
Redovno vežbanje Foto: Unsplash / Gabin Vallet | Redovno vežbanje Foto: Unsplash / Gabin Vallet

Vežbanje najmanje 150 minuta nedeljno (2 i po sata) može značajno uticati na opšte zdravlje, kaže Longo. Ovo je u skladu sa američkim Smernicama o fizičkoj aktivnosti iz 2018. godine.

Od toga, bar 50 minuta treba da bude intenzivna fizička aktivnost koja vas izaziva. kao što su trčanje, džogiranje ili grupni fitnes treninzi.

„Pored toga, dodajem i jedan sat šetnje dnevno. Penjanje i spuštanje stepenicama. Budite aktivni uz onih 150 minuta,“ savetuje Longo.

„Ako idete do prodavnice, a nije daleko – idite peške. Mnoge od tih navika smo napustili, a bile su normalne ljudima koji su živeli 100 i više godina.“

4. Dajte prioritet kvalitetnom snu i pozitivnom mentalnom zdravlju

„Veoma je važno dobro spavati,“ kaže Longo. Iako nije stručnjak za medicinu spavanja, ističe koliko je adekvatan san bitan za opšte blagostanje.

Stručnjaci za spavanje preporučuju sledeće navike za kvalitetan odmor:

  • Odlazak na spavanje i buđenje u isto vreme svakog dana
  • Razvijanje večernje rutine za opuštanje organizma
  • Dnevne dremke planirati pre 14 časova i ograničiti ih na 20–30 minuta
  • Održavati temperaturu u spavaćoj sobi između 15 i 20 stepeni
  • Očuvanje pozitivnog mentalnog zdravlja takođe je ključno za dugovečnost, dodaje Longo.

Kako ostati pozitivan? Stručnjak za sreću Artur C. Bruks predlaže da svoju sreću tretirate kao investicioni portfelj, ulažući u četiri oblasti:

  • Vera
  • Porodica
  • Prijatelji
  • Smislen rad

„Ni jedna od ovih stvari sama po sebi ne može stvoriti sreću,“ rekao je Bruks na svom onlajn kursu o sreći na Harvardu. „One se međusobno dopunjuju i funkcionišu u skladu.“

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare