Zoran Živković Foto:Aleksandar Dimitrijević; promo

U Srbiji se godišnje objavio oko 300 novih književnih dela. Godinu dana kasnije "živo" je samo njih desetak, kaže pisac Zoran Živković za Nova.rs, koji očekuje deset novih stranih izdanja svojih knjiga.

Naš najprevođeniji živi pisac Zoran Živković potpisao je tokom januara ugovore sa pet stranih izdavača koji će u prvoj polovini godine publikovati deset novih izdanja njegovih proznih knjiga.

Mađarski izdavač časopisa „Galaktika“ već je objavio, kao posebno izdanje uz prvi ovogodišnji broj ovog mesečnika, Živkovićev roman „Pet dunavskih čuda“. Grčki izdavač „Agnosti kadat“ kupio je prava za čak četiri romana iz ciklusa „Nemoguće priče“: „Vremenski darovi“, „Nemogući susreti“, „Biblioteka“ i „Koraci kroz maglu“.

Turski izdavač „Ketebe“ doneće tri romana takođe iz ciklusa „Nemoguće priče“: „Vremenski darovi“, „Biblioteka“ i „Sedam dodira muzike“.

Ovo je, kako objašnjava Zoran Živković za Nova.rs, samo početak obimnog projekta, jer je „Ketebe“ zatražio prava na celokupan piščev prozni opus koji bi trebalo da bude objavljen u 22 toma tokom tri godine.

Piščev novi italijanski izdavač „Lema pres“ doneće najpre završni deo „Trilogije Papirus“ – roman „Zbornik mrtvih“, a za drugu polovinu godine predviđen je izlazak „Vremenskih darova“. I ovaj izdavač namerava da kontinuirano publikuje Živkovićeva prozna dela.

Zoran Živković Vremenski_darovi Foto:promo

Konačno, japanski izdavač „Seirindoh šoboh“ objaviće uskoro „Biblioteku“, što će biti 25. strano izdanje ovog romana, kome je 2003. pripala Svetska nagrada za fantastiku. „Biblioteka“ će tako postati najprevođenija srpska knjiga u 21. veku.

Živkovićev novi roman „Bela soba“ pojaviće se početkom marta, najpre kao izdanje na engleskom jeziku. Američki izdavač „Kadmus pres“ objaviće „Belu sobu“ kao 12. tom u tvrdom povezu, odnosno 22. tom u mekom povezu Živkovićevih sabranih proznih dela na engleskom, čime će ovaj komplet dostići ukupan obim od 34 toma. Srpski izvornik „Bele sobe“ izaći će u pozno proleće u izdanju „Zavoda za udžbenike“, takođe kao 12. tom sabranih proznih dela našeg pisca.

„Bela soba“ je objavljena kod nas – ali ne kao štampano izdanje, već je autor pročitao svoje delo na Trećem programu Radio Beograda (i dostupno je na radijskom podkastu).

Veo zaborava

– U Srbiji se godišnje objavio oko 300 novih književnih dela. Godinu dana kasnije još je „živo“ samo njih desetak: čitaoci ih traže u knjižarama i bibliotekama, pominju ih kritičari i izučavaoci književnosti. Preostalih 290 već je prekrio veo zaborava. Dejstvo vremenskog sita književnosti neumitno je i nemilosrdno. I nastavlja da deluje- ocenjuje za Nova.rs Zoran Živković.

A samo pet godina kasnije, kako precizira pisac, pamti se tek svako stoto od prvobitnih 300 dela:

Zoran Živković Foto: promo

– Te tri, najviše četiri knjige na dobrom su putu da postanu nepodložne dejstvu vremena. Preostaje im još samo jedno sito – ono na deset godina od prvog objavljivanja. Kroz njega uspeva da prođe tek jedna knjiga, ne više od dve. Kako god da su stručnjaci za književnost prvobitno ocenili tu jednu ili dve knjige, koje se i dalje objavljuju deceniju pošto su izašle, one su dobile trajno mesto u nacionalnoj književnosti i čekaju novo pokolenje kanonizatora srpske literature da ih veštije vrednuju od pređašnjih.

Pisac Zoran Živković na kraju ukazuje da postoji i četvrto sito književnosti, još nepropusnije od vremenskog:

– Ako se uopšte zanimaju za dela nekog srpskog pisca, strani izdavači po pravilu biraju što novija ostvarenja. Ukoliko pak žele da objave neko staro delo, onda nema bolje potvrde da je dotična knjiga stekla trajno mesto i na međunarodnoj književnoj pozornici. Upravo se to događa s dvema mojim starim knjigama. Ove godine navršava se četvrt veka od prvog izdanja „Vremenskih darova“ (1997) i dve decenije od „Biblioteke“ (2002). Već sada se zna da će se, povodom ovih godišnjica, nova strana izdanja rečenih knjiga pojaviti u Japanu, Italiji, Grčkoj i Turskoj, a biće ih, po svoj prilici, još i u nizu drugih zemalja.

Bonus video:

Ruski pisci

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar