Jugoslav Vlahović Juga Foto:Zoran Lončarević

Ja sam, kao i svi. bio zaista šokiran kada sam pročitao saopštenje Ministarstva kulture povodom upada huligana na izložbu u Staroj kapetaniji, i nisam mogao da verujem šta čitam. Pomislio sam da nisu u pitanju štamparske greške. kaže za Nova.rs karikaturista, ilustrator i umetnik Jugoslav Vlahović.

Međutim, na Vlahovićevo iznenađenje, ispostavilo se da nije greška.

– Greška je očigledno u glavama – kaže Vlahović.

Čitava situacija povodom izložbe strip umetnika, okupljenih u grupi „Momci“, počev od vandalskog ulaska petnaestak huligana u Staru kapetaniju, preko bacanja suzavca i cepanja dela, do sramotne reakcije Ministarstva kulture kroz dva saopštenja, kojima se praktično abolira nasilni čin, a eksponati u zemunskoj galeriji nazivaju „degenerisanim“, karikaturistu, ilustratora i profesora na Fakultetu primenjenih umetnosti je vratila u nešto što je mislio da je davno prošlo vreme.

– Sve ovo me je podsetilo na vreme kada sam počinjao da se bavim umetnošću pre pola veka. Bio sam pod velikim uticajem andergraund stripa, koji sam upijao boraveći toga leta u Americi. Vrativši se u zemlju, probao sam u „Stradiji“ i „Studentu“ da neke slobodnije metafore provučem kroz neke svoje stripove, ali to je bilo zabranjeno – seća se Vlahović, uz opasku da su tada, na njegovu sreću, za sve odgovarali samo urednici, ne i saradnici.

I posle poluvekovne karijere, tokom koje je uradio toliko toga, opet je iznenađen. A uradio je na hiljade i hiljade karikatura, ilustracija, naslovnih strana, objavljivanih, osim u matičnom NIN-u, i u „Njujork tajmsu“, italijanskoj „Republici“, „Tajmu“, pariskom „Mondu“, „Bildu“, dizajnirao kontroverzne omote ploča, većinom za sastav „Riblja čorba“, i tokom prelomnih šezdesetih godina 20. veka istrčavao nag na scenu u mjuziklu „Kosa“, jer, kako je jednom poručio, „hrabrost je nužna u umetnosti“.

– I ne mogu da verujem da se posle 50 godina opet slično dešava, u nekom stvaralačkom smislu. Ali, problem je što su sada  stvari još gore i radikalnije. To da se neka dela fizički uništavaju u komunizmu je bilo nezamislivo. Naravno, bila je tada prisutna neka „proceduralna regulacija“, koja se nama nije dopadala, ali tražili smo da se uspostavi sloboda stvaralaštva. I izborili smo se za mnogo toga. I sad, evo nekog povratka cenzure, koji me je zgrozio. Moramo se odupreti tome, svi, čak i mi stariji umetnici, koji imamo iskustvo kada su u pitanju zabrane. A pogotovo ovi mladi umetnici koji se, znajući ih, sigurno neće dati. Nadam se da će otpor svih nas biti još žešći – kaže Jugoslav Vlahović.

Sa skupa podrške umetnicima Foto: Dragan Mujan/Nova.rs

Na otpor su proteklih dana pozivali i različite umetničke organizacije, i ugledne ličnosti iz našeg kulturnog života. A na otpor i zaustavljanje cenzure i društvene stigmatizacije umetnika pozvalo je i udruženje, čiji je Vlahović član ULUS, organizujući u nedelju skup podrške strip crtačima, ali i svim drugim kolegama, ispred „Cvijete Zuzorić“ na Kalemegdanu, kome je prisustvovao i karikaturista, ilustrator i profesor.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar