Oglas

calm, bright, can be romantic or festive light candles on a black background. The light in the darkness.,Image: 314187290, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Borys Vasylenko / Alamy / Profimedia
Foto: Borys Vasylenko / Alamy / Profimedia

Umro pisac Den Simons

autor:
28. feb. 2026. 09:39

Američki pisac Den Simons (Dan Simmons), jedan od najznačajnijih autora naučne fantastike i horora, koji je slavu stekao romanom "Hiperion" (1989), umro je u 77. godini od srčanog udara, javljaju svetski mediji.

Oglas

Simons je umro 21. februara u Koloradu, a pored njega bili su supruga Karen i ćerka Džejn, navodi se u smrtovnici koju večeras prenosi Njuzvik.

Rođen je 4. aprila 1948. godine i karijeru je počeo kao profesor engleskog jezika. Predavao je po osnovnim školama u Koloradu, Misuriju i Njujorku. Radio je s nadarenom decom.

Književnu karijeru je započeo kada je sa horor pričom "Reka Stiks teče uzvodno" učestvovao u jednoj spisateljskoj radionici, na kojoj ga je zapazio saradnik radionice pisac Harlan Elison i njegov rad preporučio za objavljivanje.

Za prvi roman "Pesma boginje Kali" (1985), horor ostvarenje smešteno u Indiju, Simons je dobio Svetsku nagradu za fantastiku, a veoma zapažen bio mu je i drugi roman, "Strvinarska uteha" (1989).

Sa trećim romanom "Hiperion" (1989) stekao je svetsku slavu i dobio najznačajniju globalnu nagradu u oblasti naučne fantastike - Hugo. Roman je dobio tri nastavka, od kojih je drugi, "Pad Hiperiona" (1990) gotovo podjednako bio slavljen kao original.

"Hiperion" je inspirisan romantičarskom književnošću, pre svega stvaralaštvom pesnika Džona Kitsa, a formu duguje Čoserovim "Kenterberijskim pričama", jer je ispričan kroz pripovesti sedmoro hodočasnika koji se nalaze na zajedničkom poslanju na planeti Hiperion, u predvečerje velikog rata između ljudi i humanoidne rase zvane Proterani.

Simonsov roman, i njegovi nastavci, zapravo su storija o čovečanstvu u 28. veku koje se raširilo po galaksiji, pobegavši sa davno uništene Zemlje.

Međutim, ljudska rasa, okupljena u međuzvezdanu državu zvanu Hegemonija, u suštini stagnira, a ključna slabost joj leži u tome što svoja ključna tehnološka dostignuća - uključujući trenutno prebacivanje sa jedne na drugu planetu preko sistema tzv "dalekobacača" - duguje veštačkoj inteligenciji. A ona je stekla samosvest i razmišlja o tome šta će joj čovečanstvo uopšte.

Simons je tokom devedesetih bio zapažen i sa romanom "Šuplji čovek", zbirkom priča "Molitve razbijenom kamenju" i zbirci novela "Ljubav i smrt".

U novom milenijumu, ponovo je zasijao sa romanom "Teror" (2007), koji se bavi sudbinom Frenklinove ekspedicije u Severozapadnom prolazu na Arktiku sredinom 19. veka. Ova knjiga je pretočena u istoimenu, vrlo popularnu TV seriju iz 2018. godine.

Ekranizacija "Hiperiona" je više puta najavljivana ali nikada nije realizovana.

Simons je objavio 31 knjigu a prevođen je na više od 20 jezika, uključujući srpski jezik. Pored naučne fantastike i horora, pisao je klasičnu fantaziju ali i tvrdokuvane krimiće i distopije.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare