Paula Rego Foto: akg-images / Purkiss Archive / Anne Purkiss / akg-images / Profimedia

Paula Rego (Lisabon, 1935 – London, 2022), umetnica svetskog renomea, koja je postala poznata po svojim instinktivnim slikama, punim najcrnjih slutnji, preminula je 8. juna u 87. godini, posle kraće bolesti, u svom domu u Londonu okružena svojom decom, Nikom, Kejsom i Viktorijom, i unucima i praunucima.

Karijera Paule Rego bila je u stalnom usponu još od 60-tih godina prošlog veka kada je svojim provokativnim slikama zaintrigirala javno mnenje. Rego je slikala rat, haos, incest, nasilje svake vrste nad ženama. Baveći se urgentnim pitanjima ženskih prava, Rego je zadirala u krajnje lična iskustva žena: abortus i depresiju. Još godine 1997. naslikala je triptih o posledicama ilegalnog abortusa, kao reakciju na neuspeli referendum (u Portugaliji) o legalizovanju pobačaja. Seriju slika na temu depresije, napravila je kasnije, 2007. godine, čime je zapravo u fokus svoje figuracije stavila inače nevidljivu emociju koja proždire ovaj svet.

Foto: Stephen Chung / Zuma Press / Profimedia

Potka celokupnog njenog stvaralaštva je njeno portugalsko iskustvo, odnosno detinjstvo kada je shvatila da bogate žene žive pod pritiskom da ne rade ništa, a žene iz radničke klase da rade sve. Osećajući instinktivno da nijedna od ovih uloga ne može biti njen izbor, naslikala je kultnu seriju „Pas žene“, u kojoj se žene ponašaju kao psi (čuče, grebu…).

Paula Rego Foto: Richard Young / Shutterstock Editorial / Profimedia

U impresivnom opusu Paule Rego obskursnost naše civilizacije razotkrivena je bez zadrške. Njene slike zbunjuju gledaoca svojom dramatičnom bajkovitošću i uznemiruju zloslutnim vizijama koristeći strategiju parodije, u čemu se nadovezuje na stare majstore, Velaskeza i Goju, i njenog omiljenog Džejmsa Ensora. Pa kaže: „Pokušavam da za žene dobijem pravdu… barem u slikama. I osvetu…“.

Foto: Rick Findler / Shutterstock Editorial / Profimedia

Paula Rego je odrasla u Portugaliji pod Salazarovom diktaturom. Osetljivost na nepravdu i nasilje usadio joj je njen otac, vatreni protivnik fašističkog režima. Već u petnaestoj godini, dok je još živela u Portugaliji, naslikala je Ispitivanje, svoju viziju mučenja, a deset godina kasnije Salazara koji povraća svoju domovinu. Od tada pa do kraja života, bavila se temama kao što su moć, posedovanje, seksualni prestupi…

Rego je bila prva rezidencijalna umetnica u Nacionalnoj galeriji u Londonu, članica Kraljevske akademije i nosilac Ordena „Dama komandant Reda Britanskog carstva“. O njenom životu i radu, njen sin Nik Vajling snimio je za Bi Bi Si dokumentarni film „Paula Rego, Secrets & Stories“ koji je osvojio je Kraljevsku televizijsku nagradu za najbolji umenički program 2018. godine. Prošle godine, prestižna galerija „Tate Britain“ Londonu priredila joj je najveću retrospektivu ikad upriličenu jednom umetniku, a ove godine njenom delu je posvetio posebnu pažnju i Venecijanski bijenale.

Foto: Global Media Group / ddp USA / Profimedia

Tajna Paule Rego

U saradnji s Venecijanskim bijenalom `59, Galerija „Victoria Miro“ je u svom prostoru izložila sliku Paule Rego na temu „Tajne vere“, odnosno ciklusa Bogorodičinog života, nazvanu „Skidanje s krsta“ (2002), koju je umetnica godinama držala iznad svog kreveta. Reč je o slici koja, zapravo, predstavlja umetnicu samu kao mladu ženu koja podiže telo svog rano preminulog muža takođe umetnika Viktora Vajlinga, koga je dvadeset godina negovala od multiple skleroze. (Viktor i Paula su se upoznali na studijama u Britaniji kada je ona imala 18 godina a on 25.) Jedna sala u celosti posvećena delu Paule Rego nalazi se pak na centralnoj izložbi ovogodišnjeg Bijenala „Mleko snova“.

Bonus video: Priča o Mileni Pavlović Barili

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar