Miroslav Mogorović Foto: Black Night Film Festival Talin

Novi programski direktor Međunarodnog filmskog festivala Fest jeste producent Miroslav Mogorović.

Miroslav Mogorović, filmski producent i organizator brojnih festivala s višedecenijskim iskustvom imenovan je za novog programskog direktora Festa na nedavno održanoj sednici Odbora ovog filmskog festivala.

Novi programski direktor ističe da se prihvatio izazovnog položaja u specifičnom trenutku razvoja beogradskog Festa:

– Tridesetogodišnje iskustvo u organizaciji međunarodnih filmskih festivala, koje je i započelo davne 1995. godine upravo na Festu svakako će biti od velike pomoći u repozicioniranju ove manifestacije. Namera mi je da u narednom periodu vratim festival na stare staze uspeha i međunarodnog značaja. Fest ćemo repozicionirati ne samo u terminskom, nego i u, što je mnogo potrebnije, suštinskom smislu – poručio je Mogorović.

S obzirom da 53. Fest nije održan u tradicionalnom terminu krajem februara, početkom marta, već je odložen za kraj septembra Mogorović se osvrnuo i na novi datum održavanja festivala:

– Novi termin donosi šansu za aktuelnije filmove, kvalitetnije goste i pozitivan uticaj na domaću i regionalnu kinematografiju. Posle duže pauze, Fest se vraća u svoj Sava centar, a mi se radujemo susretu sa vernom publikom, i radimo na tome da privučemo i izgradimo novu generaciju filmofila. U narednom periodu u saradnji s Odborom Festa, osnivačem – Skupštinom grada Beograda, Sekretarijatom za kulturu grada Beograda, CEBEF-om i Sava centrom, definisaćemo nove datume i o tome blagovremeno obavestiti javnost. Preliminarna selekcija je već pripremljena, neki atraktivni filmovi već potvrđeni, i u saradnji s mojim timom saradnika i kolega, uskoro ćemo zaokružiti program predstojećeg Festa – najavio je Mogorović.

Miroslav Mogorović rođen je 1972. u Zemunu. Počeo je da radi kao menadžer za konvencije i festivale pri Sava centru 1995. Iste godine počeo je da radi na organizaciji na Palićkom filmskom festivalu. 1998. godine postaje Izvršni producent Palićkog festivala postaje 1998, a ova smotra tad dobija evropski karakter i novo ime – Festival evropskog filma Palić. Poslednjih godina Mogorović je programski direktor Festivala evropskog filma Palić koji će se po 32. put održati od 19. do 23. jula.

Mogorović je još 2002. postao izvršni producent Festa, realizujući neka od nauspešnijih izdanja ovopg, našeg najstarijeg i najuglednijeg festivala u 21. veku. U okviru 34. Festa 2006. godine osnovao je Belgrade Industry Meetings B2B, s fokusom na evropske zemlje koje nisu članice EU. Uspešno je realizovao ukupno pet izdanja ovog industrijskog marketa, uz blisku saradnju sa filmskim marketima u Roterdamu, Berlinu i Talinu.

Zajedno s grupom mladih filmskih profesionalaca 2004. osniva Centar za filmsku umetnost Art & Popcorn. Do sada je kao producent i izvršni producent realizovao više od 35 igranih filmova, među kojima su „Ljubav i drugi zločini“ i „Strahinja Banović“ reditelja Stefana Arsenijevića, „Ničije dete“ Vuka Ršumovića, „Zvizdan“ Dalibora Matanića, „Dovlatov“ Alekseja Germana mlađeg, „Čuvari Formule“ Dragana Bjelogrlića, „Nije loše biti čovek“ Dušana Kovačevića, „Rekvijem za gospođu J“ Bojana Vuletića, „Poslednji Srbin u Hrvatskoj“ Peđe Ličine, „Enklava“ Gorana Radovanovića, „Agi i Ema“ Milutina Petrovića…

Mnoga od ovih ostvarenja osvajala su nagrade na brojnim svetskim festivalima – u Kanu, Veneciji, Berlinu, Karlovim Varima i Lokarnu.

Osnivač je i direktor Dead Lake – Festivala horora i vina koji se održava u najstarijem aktivnom domaćem Bioskopu Abazija na Paliću, Lakedance festivala nezavisnog američkog filma, i programski direktor KMMFF – Kosovo i Metohija međunarodnog filmskog festivala.

Miroslav Mogorović i Fedon Papamihael na Paliću, foto Damir Vujković Festival evropskog filma Palić

Renovirao je ruinirani Bioskop Abazija na Paliću, napravivši kulturni centar s dve moderno opremljene bioskopske sale, čime je revitalizovao ovaj najstariji aktivni bioskop u regionu bivše Jugoslavije, koji 2025. godine obeležava 100 godina rada.

Član je Nacionalnog saveta za kulturu Republike Srbije u njegovom prvom sazivu, takođe i EAVE mreže, ACE mreže, kao i član EFA (Evropske filmske akademije) sa pravom glasa.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare