0
U pismu kojim su se članovi bosanskog PEN centra usprotivili održavanju mise za Blajburg u Sarajevu pogrešno je sve, od apela za zabranu verskog obreda do toga da je ta organizacija slepa, gluva i nema na manifestacije nacionalizma, fašizma i progona ljudi unutar većinskog etnikuma u Sarajevu, navodi pisac Miljenko Jergović. za Nova.rs. To pismo bilo je okidač da, zajedno sa još trojicom pisaca, napusti bosanski PEN-a, što je začudilo veliki deo književne scene u regionu.
Više od 40 članova bosanskog PEN centra pismom se usprotivilo održavanju mise za Blajburg u Sarajevu zbog čega su pisci Miljenko Jergović, Ivan Lovrenović, Željko Ivanković i Ivica Đikić napustili tu organizaciju. Misa je na kraju održana 16. maja uz protest ispred katedrale i jako policijsko obezbeđenje, a gest četvorice pisaca izazvao je nedoumice, pa i čuđenje, pre svega s obzirom na to da se potpisnici pisma PEN centra pozivaju na antifašističku tradiciju.
Jergovićevo kratko obrazloženje izazvalo je i dodatna pitanja. Šta je to što je zasmetalo Jergoviću u protestnom pismu bosanskog PEN-a?
– Pogrešno je sve, od apela za zabranu vjerskoga obreda, kakav god taj vjerski obred bio i čemu god bio posvećen, do toga da je PEN centar u Bosni i Hercegovini slijep, gluh i nijem na manifestacije nacionalizma, fašizma i progona ljudi, iniciranih unutar većinskoga, dakle bošnjačkomuslimanskog etnikuma u Sarajevu – kaže Jergović.
Poznati pisac je, u pismu upućenom PEN-u kao razlog zbog kojih traži da ga “brišu sa njihovih lista i spiskova” naveo da „ne nalazit svjetonazorske, kulturne ni identitetske veze“ između PEN-a čiji je bio jedan od osnivača u oktobru 1992. godine i današnje organizacije.
– PEN centar koji smo osnivali u opkoljenom Sarajevu, u danu velikog granatiranja, tako što smo fizički morali doći na mjesto sastanka, rizikujući ništa manje od života, bio izrazito multietnički. Da se slikovito izrazim: dok su po gradu padale srpske granate, taj PEN centar nije htio biti antisrpski – navodi Jergović.
Jergovićeva odluka da, zajedno sa još tri pisca, istupi iz bosanskog PEN-a zbog protesta protiv mise za Blajburg, s obzirom na to kako je Blajburg zapamćen u istoriji, izazvala je i komentare da je poznati pisac nastupio sa pozicija nacionalizma, pa su neki čak podsećali i na mise u austrijskom gradu pretvorene u veličanje ustaštva i pisca dovodili u vezu s tim.
– Tako mogu misliti samo oni koji nisu pročitali baš ništa što sam napisao, ili oni koji pod falsificiranom etiketom antifašizma provode svoju fašističku misiju javne likvidacije svih onih koji nemaju problem samo sa hrvatskim ili sa srpskim fašizmom, nego imaju problem s fašizmom općenito. Što se tiče same komemorativne mise u Sarajevu, da, naravno, ona je bila organizirana iz sentimenta prema NDH, a ne iz sentimenta prema žrtvama. Uostalom, o blajburškim majskim misama i manifestacijama napisao nam u posljednjih četvrt stoljeća barem dvadeset tekstova. Tu temu naći ćete i u mojim knjigama – zaključuje Jergović.
