Foto: Xavier Collin/Image Press Agency / BACKGRID / Backgrid USA / Profimedia; The Hollywood Archive / Hollywood Archive / Profimedia; ARTISAN ENTERTAINMENT - Album / Album / Profimedia; FilmStills.net / Film Stills / Profimedia;

Scene nasilja, seksa, eksplicitnih radnji, često filmu daju na "jačini", efektinije ukazujući na problem kojim se bavi, međutim, te scene upravo mogu biti i razlog zašto mnogi od njih koliko god bili kvalitetni ne uspeju u Americi jer budu ocenjeni sa N-17 što im drastično smanjuje publiku.

Nedavno je još jedan film dobio ovu ocenu što je izazvalo polemike u filmskoj zajednici. U pitanju je ostvarenje „Passages“, hvaljena romantična drama Ire Saksa koja je dobila sjajne kritike ove godine na Sandens film festivalu.

Franz Rogowski, Ben Whishaw i Adèle Exarchopoulos (nije joj strana oznaka NC-17 zahvaljujući filmu „Plavo je najtoplija boja“) glume u drami o ljubavnom trouglu, kojoj je američki odbor za ocenjivanje MPA dao ocenu NC-17 zbog golotinje i produženog trajanja scene seksa. Ništa u vezi sa ovim scenama nije eksplicitno, što odluku MPA čini iznenađujućom, mišljenja su mnogi kritičari, prenosi „Varajeti“.

„Passages“ je najnoviji film u dugom nizu ostvarenja koji su morali da se bore sa rejtingom NC-17, koji zabranjuje bilo kome mlađem od 17 godina da kupi kartu (takođe, mnogi bioskopi odbijaju da puste film s tom ocenom). Prošle godine je to bila drama o Merilin Monro Endrua Dominika „Blonde“ koji je dospeo na naslovne strane zbog svog rejtinga NC-17. Uprkos kontroverznoj sertifikaciji, zvezda Ana de Armas je ipak dobila nominaciju za Oskara za najbolju glumicu.

NC-17 rejting je zvanično kreiran 1990. godine da zameni ocenu X, koju distributeri dugo nisu voleli jer je evocirao na pornografske filmove, a ne samo drame za odrasle sa eksplicitnim scenama. Ali, čak i stvaranje rejtinga nižeg od X nije ništa sprečilo NC-17 da se udvara kontroverzama i izazove šok među gledaocima. Ocena, koja se često daje filmovima koji prikazuju punu frontalnu golotinju ili eksplicitne seksualne radnje, često se koristi kao primer zašto je MPA zastareo i plaši se zadovoljstva (posebno ženskog zadovoljstva), piše „Varajeti“.

Izdvajamo neke od najpoznatijih filmova koji su označeni ocenom NC-17. Mnogi od njih su uspeli da bez ocene budu pušteni u distribuciju, a neki su dobili ocenu naknadno. Ali, i dalje su jedni od najvećih.

„Passages“

U bioskopima je pušten film bez oznake jer se distributer žalio na odluku MPA zbog, kako kažu, „jedne scene seksa između dva muškarca snimljene u neprekidnom dugom kadru koji traje više od dva minuta“. „Passages“ su usredsređeni na ljubavni trougao u Parizu između filmskog reditelja (Franz Rogowski), njegovog supruga umetnika (Ben Whishaw) i učiteljice u razredu (Adèle Exarchopoulos).

– Nema odvajanja filma od onoga što jeste – rekao je reditelj Ire Saks za „Los Anđeles Tajms“ u intervjuu kritikujući MPA zbog rejtinga NC-17 dodajući:

– To je film koji je veoma otvoren kada je reč o seksualnom iskustvu u našim životima. A promeniti to sada, značilo bi da napravimo jedan sasvim drugačiji film. Mi smo gladni za pričama koje su na bilo koji način bliske našem iskustvu, a ograničavanje ovakvog ostvarenja za mene je depresivno i nejasno. Reč je zaista o obliku kulturne cenzure koji je prilično opasan, posebno u kulturi koja se već bori, na tako ekstremne načine, sa mogućnošću postojanja LGBT priča.

„Blonde“

Netfliksova drama „Plavuša“ Endrua Dominika je ocenjena sa NC-17 za „seksualni sadržaj“, najverovatnije zato što uključuje produžene golišave scene i jednu produženu sekvencu usredsređenu na Džona F. Kenedija koji seksualno napada Merilin Monro dok je ona skoro bez svesti.

Ana de Armas, koja je zaradila najbolje kritike u karijeri za ulogu holivudske ikone, rekla je uoči objavljivanja filma da je bila zbunjena eksplicitnom ocenom filma.

– Nisam razumela zašto se to dogodilo. Mogu vam navesti nekoliko serija ili filmova koji su mnogo eksplicitniji i sa mnogo više seksualnog sadržaja od našeg. Ali, da bi se ispričala ova priča važno je prikazati sve ove trenutke u Merilinnom životu zbog kojih je završila na putu kom jeste. Trebalo je to objasniti. Svi u glumačkoj ekipi su znali da moramo da idemo do svih neprijatnih mesta – kazala je Armas.

Dominik je takođe bio iznenađen.

– Ako imate gomilu muškaraca i žena u sali za sastanke koji razgovaraju o seksualnom ponašanju, možda će muškarci biti iznenađeni šta žene misle. Samo je čudno vreme. Amerikanci su zaista čudni kada je u pitanju seksualno ponašanje, zar ne? Ne znam zašto. Oni prave više pornografije nego bilo ko drugi na svetu – kazao je reditelj.

„Kids“

Film „Kids“ iz 1995. izazvao je kontroverzu predstavljajući maloletnike koji imaju odnose i učestvuju u eksplicitnim razgovorima o seksu i drogama. MPA je odbila da snizi ocenu filma sa NC -17 na R (za 18), pa je na kraju pušten u bioskope bez ocene.

Ova ocena je izazvala glavobolju distributeru filma, Miramaxu. Kompanija, koja je kupila prava na distribuciju „Kidsa“ za prijavljenih 3.5 miliona dolara, bila je u vlasništvu Diznija, koji je imao zabranu puštanja filmova NC-17. Šef Miramaksa Harvi Vajnštajn morao je da otkupi film od Diznija i osnuje jednokratnu distributivnu kompaniju kako bi film pronašao svoj put u bioskopima.

„Showgirls“

Kultni klasik Pola Verhovena je ocenjen sa NC-17 u SAD zbog „golotinje i erotskih scena i seksualnog nasilja“. Verhoven nije bio previše iznenađen što je američki odbor za ocenjivanje zadržao „samo za odrasle“, kako je jednom rekao za „Varajeti“:

– Došlo je do opšteg pomeranja ka puritizmu. Mislim da postoji nesporazum o seksualnosti u Sjedinjenim Državama. Seksualnost je najvažniji element prirode. Uvek se čudim da su ljudi šokirani seksom u filmovima.

„Killer Joe“

Crna komedija Vilijama Fridkina, sa Metjuom Mekonahijem u glavnoj ulozi, dobila je ocenu NC-17 za „uznemirujući sadržaj uključujući nasilje i seksualnost i scenu brutalnosti“. Dok je neocenjeni deo filma na kraju objavljen na DVD-u, film je prvobitno pušten u bioskope sa netaknutim rejtingom NC-17. Fridkin se suprotstavio zahtevu distributera da se film „iseče“ za bioskope kako bi dobio R-ocenu, rekavši:

– Rezanje bi bilo ekvivalentno onome što su članovi vlade Sjedinjenih Država i vojni lideri rekli o Vijetnamskom ratu. Rekli su: ‘Moramo da uništimo Vijetnam da bismo ga spasili’. Da bih dobio ocenu R, morao bih da ga uništim da bih ga spasio, a nisam zainteresovan za to.

„Blue Is the Warmest Color“

Dobitnik Zlatne palme Abdelatifa Kečičea „Plava je najtoplija boja“ dobio je ocenu NC-17 u SAD zbog svojih eksplicitnih scena seksa, koje su kasnije postale centar kontroverzi nakon što su se zvezde Lea Sejdu i Adel Egzarhopulos žalile na rediteljeve metode. IFC Films nikada nije planirao da iseče scene seksa iz filma, ali su dobili pomoć od IFC centra u Njujorku kada je najavljeno da će i dalje dozvoliti „publici srednjoškolskog uzrasta“ da uđu u bioskop da pogledaju film. Kao što je menadžer Džon Vanko rekao:

– Ovo nije film za malu decu, ali smatramo da nije neprikladan za zrele, upitne tinejdžere koji gledaju unapred u emocionalne izazove i mogućnosti koje odrasla osoba nosi.

„Dreamers“

U filmu „Sanjari“ Bernarda Bertolučija glumi Majkl Pit kao američki student na razmeni u Parizu koji se sprijatelji sa bratom i sestrom (Eva Grin i Luis Garel) i uplete se u erotski ljubavni trougao. Film je dobio ocenu NC-17 zbog eksplicitnih scena seksa koje uočljivo frontalno prikazuju golotinju.

Zanimljivo je da je Džejk Gilenhal bio jedan od glumaca na kastingu, ali je odbio ulogu jer mu nije odgovaralo da bude potpuno go. Scene seksa su bile toliko eksplicitne da je čak i Grin bila „šokirana“ kada je videla gotovu verziju.

„Nymphomaniac“

Oba dela u erotskom epu Larsa fon Trira „Nimfomanka“ su dobila ocenu NC-17. Film se fokusira na nimfomanku koja prepričava svoja seksualna iskustva.

Fon Trirove scene seksa navele su mnoge gledaoce da se pitaju da li ih njegovi glumci stvarno izvode, što je samo dodatno dovelo do ocene filma NC-17 od strane MPA.

„Y Tu Mamá También“

Probojni rediteljski rad Alfonsa Kuarona prati seksualno putovanje između dva tinejdžera (Gael Garsija Bernal i Dijego Luna) i mlade žene u kasnim dvadesetim (Maribel Verdu). IFC Films je objavio film bez ocene u SAD jer nije želeo da ocena NC-17 uništi tržišnu sposobnost filma. To što ga je filmski iskreni prikaz seksa i seksualnosti doveo na teritoriju NC-17 izazvalo je ogorčenje filmske zajednice, posebno filmskog kritičara Rodžera Eberta.

– MPA je onemogućio produkciju ovakvog filma u Americi – napisao je on u svojoj recenziji dodajući:

– To je savršena ilustracija potrebe za funkcionalnim rejtingom odraslih: previše zreo, promišljen i iskren za R, ali ni u kom smislu pornografski. Zašto se ozbiljni filmski ljudi ne podignu iz besa i ne ruše sistem ocenjivanja koji infantilizira njihov rad?

„Last Tango in Paris“

„Poslednji tango u Parizu“ Bernarda Bertolučija je možda najozloglašeniji film NC-17 ikada snimljen. Film je pušten 1972. godine sa X rejtingom, ali ga je MPA kasnije reklasifikovala i dodelila mu NC-17 1990-ih nakon što je rejting stvoren. Marlon Brando glumi Amerikanca u Parizu koji započinje seksualnu vezu sa mladom ženom (Marija Šnajder).

Eksplicitna golotinja i scene seksa donele su mu ocenu NC-17 (naročito scena silovanja), dok su optužbe o tome kako je Bertoluči režirao takve eksplicitne scene nastavile da čine „Poslednji tango u Parizu“ jednim od najkontroverznijih filmovi ikada snimljenih.

„Requiem for a Dream“

Drama o zavisnosti Darena Aronofskog „Rekvijem za snove“ često se naziva jednim od najbrutalnijih filmova ikada napravljenih zbog eksplicitnog pogleda na zavisnike od heroina. Jedna scena uključuje mladu ženu (Dženifer Konoli) primoranu da izvodi seksualne radnje pred grupom muškaraca kako bi zaradila novac za svoju zavisnost od droge, što je delimično razlog zašto je MPA ocenio „Rekvijiem“ NC-17.

Aronofski se žalio na ocenu i rekao da neće iseći nijednu scenu iz filma jer bi to razvodnilo njegovu moćnu poruku protiv zavisnosti. MPA je odbila da snizi rejting, pa je distributer Artisan Entertainment odlučio da film pusti bez ocene u bioskopima.

„Wild at Heart“

Kontroverzni dobitnik Zlatne palme film Dejvida Linča bi bio ocenjen sa X s obzirom da ocena NC-17 još nije postojala tokom njegove klasifikacije, ali je Linč bio ugovorom obavezan da isporuči film sa ocenom R.

Verzija filma koju je Linč predstavio u Kanu bila je previše eksplicitna za MPA, pa je reditelj odlučio da doda malo dima u jednu scenu u kojoj lik raznosi glavu sačmarom. Dodatak dima je samo malo ublažio nasilje i sakrio činjenicu da je glava čoveka odvojena od njegovog tela. Ova mala izmena je bila dovoljna da ubedi MPA da ne da N-17.

Bonus video: Nasilje na ekranima i platnima

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar