“Ustajemo protiv najgrubljih pritisaka na novinarke i novinare koji profesionalno rade svoj posao, protiv zloupotrebe medija i zbog nepoštovanja Zakona o javnom informisanju i medijima koji garantuje da novinaru ne može prestati radni odnos, umanjiti mu se zarada ili naknada za rad zbog toga što je izneo lični stav.”
Ovim rečima završen je zajednički poziv oba relevantna novinarska udruženja za skup „Stop progonu novinara“, koji će se održati danas (petak, 20. jun) u Press centru Udruženja novinara Srbije.
Neposredan povod je serija otkaza koleginicama u četiri različita medija, na prvi pogled iz različitih razloga i motiva, ali su to u oba udruženja prepoznali kao jasan pokazatelj nezavidnog položaja novinarske branše u celini.
Otkaz poznatoj televizijskoj voditeljki Mariji Šehić na Euronews Srbija, zbog „nesavesnog ili nemarnog izvršavanja radnih obaveza“ i „povreda radne discipline“, usledio je nakon degradiranja i sporazumnog odlaska još jednog broja onih koji nisu želeli da u ovom mediju rade u novonametnutim uslovima.

U redakciji „Večernjih novosti“ brzopotezno je postala „tehnološki višak“ iskusna novinarka rubrika Društvo i Kultura Vojislava Crnjanski Spasojević, koja se javno pobunila protiv iznošenja ličnih podataka studenata u onlajn izdanju ovog medija.
U „Politici“ su posle dve, odnosno tri decenije, „tehnološki višak“ postale urednica Hronike Dorotea Čarnić i urednica Vikend izdanja Sandra Gucijan, koje su na privatnim profilima na društvenim mrežama iznele lični stav u vezi sa studentskim protestima.
Urednica onlajn izdanja “Elle” za Srbiju Tara Đukić suprotstavila se uklanjanju objavljenog teksta o studentima. Izdavač Mondo Inc otkaz je javno obrazložio time da „veb urednica nije ispunila planove“ i da je u njenom delokrugu rada „zabeležen znatan pad poslovnih parametara“.
* * *
Nezavisno udruženje novinara Srbije je, da podsetimo, osnovano početkom 1994. godine kad je velikom broju novinara u tzv. velikim redakcijama, posebno na Radio-televiziji Srbije, u “Politici” i “Večerrnjim novostima” bilo onemogućeno da rade u skladu sa profesionalnim standardima i po sopstvenoj savesti.
Tadašnje masovno napuštanje Udruženja novinara Srbije, ma kako bilo tumačeno i kao otklon od režima Slobodana Miloševića i svih pogubnih posledica njegove politike, nosilo je i snažnu cehovsku i sindikalnu poruku, pravo na rad bez cenzure i pritisaka, ali i prihvatanje odgovornosti za objavljene informacije.
“Zla godina orla naćerala…” – nisam baš siguran kako glasi tačan nastavak ove narodne poslovice, ali je već na prvi pogled jasno da se u zemlji Srbiji kristališe jedna nova linija razgraničenja, te da stare podele, surevnjivosti i klišei više ne važe, još manje pomažu u odbrani novinarskog kodeksa i zaštiti članstva.
To nije samo zauzimanje stava u vezi sa aktuelnom studentskom pobunom, iako je u četiri od pet aktuelnih slučajeva jasno naznačena reč “studenti”. U pitanju je ipak nešto mnogo ozbiljnije, što je sjajni Ninus Nestorović izrazio aforizmom: “Jebeš ti tu državu u kojoj vlast više podataka zna o novinarima, nego oni o njoj”.
* * *
U svakom slučaju, vredi danas tačno u podne doći u Knez Mihailovu 6, treći sprat i saslušati koleginice Sandru Gucijan, Mariju Šehić i Vojislavu Crnjanski Spasojević. Osim njih govoriće i predsednica Evropske federacije novinara Maja Sever, generalna sekretarka NUNS Tamara Filipović, advokati Gordana Konstantinović, Sara El Sarag i David Jakopčević, predsednik ANEM Veran Matić, te zamenik predsednika resornog sindikata “Nezavisnost” Dane Markovski…
* * *
“U našoj svekolikoj krizi moralna kriza je i najdublja. Naše trajanje već odavno određuje bezgranična energija destrukcije i nemorala”, neko je ovih dana podsetio na mudre reči profesora dr Ratka Božovića (1934-2023).
Naročito od devedesetih godina prošlog veka u nas je obezvređeno ljudsko postojanje, uveliko vlada nepoverenje među ljudima, dominira mentalitet podaništva i autokratske frustracije, tako da je dovedena u pitanje individualna i sloboda društva kao preduslova moralnog života.
“Moralna promena nije moguća usled haosa i krize vrednosti. Nezamisliv je moralan način života bez saznanja šta je dobro, a šta zlo. Kad u čoveka utrne empatija, kao emocionalna pismenost, nema smisla ni pitati se o osećanju krivice. U takvoj situaciji nema ni moralne inteligencije – što znači ne činiti drugome ono što ne želiš da drugi rade tebi”, govorio je legendarni profesor i bespoštedni kritičar svih autokratskih režima.
Nulta tačka morala svojstvo je opasnih ljudi, a njih, kao što vidimo i ovih dana i na ovim slučajevima ima svuda. Takvi se najbolje snalaze u noći ljudske savesti!
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare