Tufan Erhurman Foto: EPA/BIROL BEBEK

Pobeda Tufana Erhurmana na tursko-kiparskim predsedničkim izborima ponovo je otvorila perspektivu pregovora o ujedinjenju Kipra, očuvanju sekularnog karaktera zajednice i smanjenju sve jačeg uticaja Ankare.

Na izborima koji bi mogli da odrede budućnost tursko-kiparske zajednice – a možda i celog ostrva – građani severnog Kipra izabrali su novog lidera. Umereni Tufan Erhurman (55), podržan od levo orijentisane Republikanske turske partije (CTP), manjih progresivnih stranaka i sindikata, osvojio je ubedljivih 62,8% glasova, pobedivši dosadašnjeg predsednika Ersina Tatara, koji je dobio 35,5%.

PROČITAJTE JOŠ:

Ova pobeda je najubedljivija u istoriji tursko-kiparskih izbora još od vremena Raufa Denktaša (1924–2012), osnivača samoproglašene „Turske Republike Severni Kipar“ (TRNC), koju priznaje samo Turska.

U nedelju uveče hiljade Turskih Kiprana slavile su u ulicama severnog dela Nikozije, dok je Erhurman, uz zvuke tradicionalne pesme „Tiliriotisa“, obećavao promene i novi pristup u politici zajednice.

Poruka o federaciji i kiparskom identitetu

Profesor i bivši poslanik u Evropskom parlamentu Nijazi Kiziljurek ocenjuje da „ubedljiva pobeda Erhurmana jasno pokazuje da većina tursko-kiparske zajednice želi povratak pregovorima i traži rešenje kiparskog pitanja“.

Ostrvo je podeljeno od 1974. godine, kada je Turska vojno intervenisala nakon međunacionalnog nasilja iz 1960-ih, a Erhurman je tokom kampanje naglašavao povratak pregovorima u okviru rezolucija UN. Kritički je govorio o politici Ersina Tatara i predsednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana, koji su podržavali rešenje u vidu dve države, što je nazvao „ćorsokakom“.

Kiziljurek ističe i značaj ove pobede za redefinisanje odnosa između Turskih Kiprana i Ankare, naročito u svetlu pokušaja Erdoganove AKP da nametne politički islam zajednici koja tradicionalno neguje sekularne vrednosti.

Kipar Foto: Shutterstock

Odbrana sekularizma

Erhurman je u kampanji naglašavao potrebu očuvanja sekularnog karaktera zajednice i kiparskog identiteta, optužujući Tatara da je previše popustljiv prema pritiscima Ankare. „Tursko-kiparska zajednica ne prihvata spoljne pritiske. To je najsekularnija muslimanska zajednica na svetu – sekularizam je deo njenog identiteta“, objašnjava Kiziljurek.

On podseća na proteste iz aprila, kada je Tatarova vlada, uz podršku turske ambasade, pokušala da ozakoni nošenje marama u školama. „Tatar je izgubio jer je stao uz Ankaru, dok je Erhurman bio na svim protestima protiv uvođenja hidžaba“, dodaje Kiziljurek.

Pozitivan signal za grčku stranu

Nova politička dinamika među Turskim Kipranima mogla bi da pokrene pregovore koji su zamrznuti sedam godina. Predsednik Republike Kipar Nikos Hristodulidis čestitao je Erhurmanu i izrazio spremnost da se „što pre sastane sa njim i započne suštinski dijalog“. U tu svrhu, za naredni mesec planiran je neformalni sastanak pod pokroviteljstvom generalnog sekretara UN Antonija Gutereša.

Lideri dve najveće stranke na južnom, grčkom delu Kipra ocenili su da Erhurmanova pobeda može otvoriti vrata za nastavak pregovora. Saglasne su i desnica i levica da Turski Kiprani odbacuju ideju dve države i podržavaju federativno rešenje.

Bivša ministarka spoljnih poslova Republike Kipra, Erato Kozaku-Markulis, međutim upozorava: „Nesumnjivo, ovo je tektonski pomak – ali pitanje je može li se Turska ubediti da promeni stav, i pod kojim uslovima. Mnogo će zavisiti i od grčke strane – da li će svoje reči o nastavku pregovora pretvoriti u dela.“

Reakcija Ankare

Za sada reakcija Ankare na Erhurmanovu pobedu ostaje nejasna. Erdogan se u prvoj izjavi posle objave rezultata nije direktno osvrnuo na kiparsko pitanje, već je pohvalio „demokratsku zrelost Turskih Kiprana“ i izrazio nadu da će izbori biti korisni i za Tursku i za TRNC.

Mnogo oštriji bio je lider turskih nacionalista Devlet Bahčeli, koji je pozvao parlament TRNC-a „da hitno zaseda, proglasi neprihvatljivim povratak federalnom rešenju i odluči o pripajanju Republici Turskoj“. Takav scenario, međutim, ocenjuje se kao malo verovatan, dok se realnije očekuje raspisivanje prevremenih parlamentarnih izbora.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar