Oglas

1698837542-207631-1024x887.jpg
Foto:EPA-PHOTO/EPA/SASA STANKOVIC
Foto:EPA-PHOTO/EPA/SASA STANKOVIC

Duga senka 1999: Ratna godina kad je Vučić dobio stan i kad je razoren Generalštab, i dalje traje

07. nov. 2025. 18:21

Usred protesta i haosa u Srbiji, vlast predsednika Aleksandra Vučića usvojila je leks specijalis za zgradu Generlaštaba, čime je utabana staza za njegovo rušenje, kako bi zet američkog predsednika Donalda Trampa tu mogao da gradi luksuzni kompleks. Godina u kojoj je Generalštab bombardovan 1999, izgleda je sudbonosna za Aleksandra Vučića, jer je baš tada dobio stan od države, a sada ne temeljima zgrade oštećene 1999. ostvaruje politički profit.

Oglas

Poslanici Skupštine Srbije usvojili su u petak leks specijalis za zgradu Generalštaba, kulturno dobro koje se nalazi u centru Beograda.

Danima unazad stručnjaci su upozoravali da se ovim posebnim zakonom Generalštab tretira kao "opasna ruševina", kao i da je cilj ovih izmena zapravo što pre srušiti zgradu.

Generalštab
Generalštab zgrada Foto:BETAPHOTO/MILAN ILIC/FoNet/X jaredkusner | Generalštab zgrada Foto:BETAPHOTO/MILAN ILIC/FoNet/X jaredkusner

To i nije neko iznenađenje, imajući u vidu ogoljene namere vlasti Aleksandra Vučića da se dve zgrade Generalštaba u centru Beograda prodaju firmi Džareda Kušnera, zeta američkog predsednika Donalda Trampa, a koji je na parcelama u Ulici kneza Miloša u centru Beograda planirao izgradnju luksuznog hotela i poslovno-stambenog kompleks sa dve kule.

Put do rušenja Generalštaba

Upravo je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u više navrata kao rešenje za ovaj slučaj predlagao leks specijalis.

"Još im ja govorio - napravite leks specijalis, jer je to dobro za državu, pa me nisu poslušali. Sve su to izmišljali i nadali se da će moći blokaderima da se dodvore i da u jednom trenutku kažu - sad ćemo da uhapsimo Vučića", rekao je Vučić u julu.

Prepreka na putu ostvarenja biznis plana za Generalštab bio je status kulturnog dobra, koji je ukinut. Zbog toga je Tužilaštvo za organizovani kriminal pokrenu istragu zbog zloupotrebe službenog položaja prilikom donošenja odluke kojom je zgradama Generalštaba Vojske Srbije i Ministarstva odbrane u Beogradu ukinut status kulturnog dobra.

Direktori republičkog i gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Goran Vasić i Aleksandar Ivanović, priznali su falsifikovanje dokumentacije na osnovu koje je Ministarstvu kulture podneta inicijativa za tu odluku.

Spisak osumnjičenih proširen je na v.d. sekretarku Ministarstva kulture Slavicu Jelaču, koja je, prema navodima Tužilaštva, učestvovala u pripremi neovlašćene dokumentacije kojom je Vlada 14. novembra prošle godine donela spornu odluku.

1759915439-Snimak-ekrana-2025-10-08-112349-1024x640.png
Siniša Mali, sednica Narodne skupštine Srbije | Siniša Mali, sednica Narodne skupštine Srbije

Međutim, čini se da je ključna uloga u ovom "poslu" pripala ministru finansija Siniši Malom. Prema izjavama svedoka u Tužilaštvu, upravo je Siniša Mali vršio pritisak na direktorke Republičkog i Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture da skinu zaštitu sa Generalštaba.

Tako je ukratko izgledao put čije je krajnje odredište rušenje Generalštaba.

Godina 1999. u kojoj je je ovo zdanje bomabrdovao NATO, izgleda je sudbonosna za predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

On je te 1999. godine dobio rešenje o dodeli stana. Prema pisanju nedeljnika „Vreme“ iz januara 2004. i taj stan u Novom Beogradu od 117,48 kvadrata je kasnije otkupljen. Sam Vučić je, gostujući na B92, septembra 2004. rekao da je od države dobio 61 kvadrat, a da je ostatak otkupio sa ocem.

Dve i po decenije kasnije, Vučić politički profotira na temeljima Generalštaba koji je tada bombardovan

Ovoga puta profit je  pokušaj učvršćivanja veza sa administracijom aktuelnog američkog predsednika Donalda Trampa.

Komentarišući usvajanje leks specijalisa za Generalštab, advokat Jovan Rajić kaže za Novu da "iako je od vlasti, mnogo je".

"Ovo je sada već ogoljeni kriminal i uzurpacija institucija od strane režima. Postoji zakonska procedura kako se sa jednog objekta skida zaštita, kako se dalje raspolaže imovinom koja je u javnoj svojini. Podsetiću da se i dalje čeka ishod istrage da li je neko hteo da skine zaštitu sa zgrade, gde postoji indicija da su umešani najviši nosioci izvršne vlasti, pominju se Siniša Mali i Nikola Selaković, dakle usred te israge, oni samo menjaju način na koji žele da ostvare svoj cilj. Leks specijalis je usvojen suprotno Ustavu i suprotno postojećim zakonoma", kaže Rajić.

Sagovornik Nove dodaje da je leks specijalis postao tehnika vladanja ove vlasti.

1752575381-1749889049-generalstab-130625-foto-goran-srdanov-nova-rs-3-1024x614.jpg
Foto: Goran Srdanov/Nova.rs, Ivan Dinić/Nova | Foto: Goran Srdanov/Nova.rs, Ivan Dinić/Nova

"Kad god postoji neki osetljiv projekat na kom treba da se zaradi, postoji potreba da se izbegnu procedure, javne nabavke, uključivanje građana, javne rasprave. To im je prošlo za Beograd na vodi, EXPO i sada za Generalštab. To je pravilo, više nije iziuzetak", kaže Rajić.

Podvlači da je potpuno nebitno da li je po sredi politički dogovor sa Donaldom Trampom kako bi se produžio ostanak Vučića na vlasti ili je po sredi interni dogovor, odnosno ekonomski dil Siniše Malog i nekadšnjeg Trampovog izaslanika Ričarda Grenela.

Vučić sa Šešeljem igrao riziko kada je bombardovan Generalštab

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, po sopstvenom svedočenju, igrao je riziko sa Vojislavom Šešeljom u noći kada su na Generalštab koji se sada poklanja zarad hotela, pale NATO bombe.

“Sećam se jedne partije rizika. Sa Šešeljem sam 1999. igrao riziko i neka bomba udari Generalštab, pukla je jako. Ništa nam nije bilo, ali su se stakla zatresla. Pošto sam već bio na korak od pobede, Šešelj je iskoristio udar i srušio riziko i kaže ne dam ti 10 maraka”, ispričao je jednom prilikom tadašnji premijer Srbije Aleksandar Vučić, prisećajući se bombardovanja Srbije i rušenja zgrade koja je uprkos protestima struke i građana data u zakup firmi Trampovog zeta.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare