Foto:Filip Krainčanić/Nova.rs

Apelacioni sud u Beogradu pravosnažno je oslobodio bivšeg ministra trgovine Slobodana Milosavljevića i još sedmoro njegovih saradnika, od optužbe da su zloupotrebama pribavili veliku protivpravnu imovinsku korist preduzeću "Maxim&Co".

Drugostepeni sud je odbio kao neosnovanu žalbu tužilaštva za organizovani kriminal i potvrdio prvostepenu presudu Višeg suda u Beogradu, objavljeno je na sajtu tog suda.

Apelacioni sud je u obrazloženju naveo da je prvostepeni sud pravilno u skladu sa načelom „in dubio pro reo“ odlučio u korist okrivljenih, budući da ni iz jednog izvedenog dokaza nije utvrđeno da su okrivljeni izvršili krivična dela za koja se terete optužnicom.

Pročitajte još:

Slobodan Milosavljević, Dušan Protić, Zoran Radoman, Jovan Keravica, Mirjana Spasić, Zoran Šćepanović, Ilija Radosavljević i Musulin Gorki oslobođeni od optužbe da izvršili krivično delo zloupotreba položaja odgovornog lica.

Optužncom su pored bivšeg ministra bili obuhvaćeni i njegov tadašnji pomoćnik Dušan Protić, zatim vlasnika preduzeća „Maksim&Co“ Zoran Šćepanović, nekadašnji direktor regionalnog centra Poreske uprave u Novom Sadu Zoran Radoman, nekadašnja načelnica i savetnica u Odeljenju za poresko-pravne poslove u Novom Sadu Jovana Keravica i Mirjana Spasić, kao i veštak poljoprivredne struke Ilija Radosavljević i Muslin Gorki.

Milosavljevića i Protića je optužnica teretila da su po prethodnom dogovoru iskorišćavanjem, odnosno prekoračenjem granica službenog položaja i ovlašćenja postupali u nameri da Šćepanoviću pribave protivpravnu imovinsku korist.

Ranije je saopšteno i da se oni sumnjiče da su od decembra 2004. do kraja juna 2008. godine izvršili nezakonitu zamenu poljoprivrednog zemljišta u svojini privrednog društva „Maxim&Co“ i državnog zemljišta u građevinskom reonu Novog Sada čiji je korisnik bila opšta zemljoradnička zadruga Novi Sad.

Tom prilikom, kako je bilo navedeno u optužnici, preduzeću „Maxim&Co“ su pribavili protivpravnu imovinsku korist veću od milijardu dinara, s obzirom da je vrednost zemljišta u državnoj svojini bila višestruko veća od vrednosti poljoprivrednog zemljišta koji je država dobila u razmeni, saopšteno je tada iz tužilaštva.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar