Život samohrane majke sa troje dece i jednom platom: Danijelina priča

Društvo 11. apr 202220:05 > 20:15
Podeli:
Foto: Privatna arhiva

Danijela Simonović je pedagoškinja i samohrana majka tri maloletna dečaka. Od kako se pre pet godina razvela osetila je na svojoj koži različite poteškoće sa kojima se samohrani roditelji suočavaju. Rešila je da progovori o životu samohrane majke sa jednom platom i minimalnom alimentacijom.

„Nije lako finansijski izaći na kraj. Ipak, najveći problem je što se roditelj koji ne dobije starateljstvo, nakon razvoda od bivšeg supružnika ili supružnice, često ‘razvede’ i od dece“, primećuje Danijela.

Dostupna statistika pokazuje da u Srbiji ima oko 130.000 samohranih roditelja. Pre svega, potrebno je napraviti razliku između dve grupe samohranih roditelja – u pravnom i faktičkom smislu. Samohrani roditelj u pravnom smislu je onaj koji se o detetu stara zato što je drugi roditelj preminuo, lišen roditeljskog prava ili je nepoznat. S druge strane, samohrani roditelj u faktičkom smislu stara se sam o detetu jer drugi roditelj, iz nekog razloga, ne obavlja roditeljske dužnosti poput staranja o detetu ili plaćanja alimentacije, bez obzira na to što je živ i nije lišen roditeljskog prava. Druga grupa samohranih roditelja je brojnija, dominiraju majke, a problemi su brojni. Samo jedan od njih je nemogućnost ostvarivanja prava na dečji dodatak.

Pre svega, potrebno je napraviti razliku između dve grupe samohranih roditelja – u pravnom i faktičkom smislu. Samohrani roditelj u pravnom smislu je onaj koji se o detetu stara zato što je drugi roditelj preminuo, lišen roditeljskog prava ili je nepoznat. S druge strane, samohrani roditelj u faktičkom smislu stara se sam o detetu jer drugi roditelj, iz nekog razloga, ne obavlja roditeljske dužnosti poput staranja o detetu ili plaćanja alimentacije, bez obzira na to što je živ i nije lišen roditeljskog prava.

Druga grupa samohranih roditelja je brojnija, dominiraju majke, a problemi su brojni. Samo jedan od njih je nemogućnost ostvarivanja prava na dečji dodatak.

Ipak, Danijela je dokaz da problemi nisu samo pravne prirode, te da biti samohrani roditelj nosi sa sobom posebnu težinu.

Foto: Privatna arhiva

Kada se 2017. godine razvela, naša sagovornica je u dogovoru sa bivšim mužem ostala da sa decom živi u kući njegovog oca, u kojoj su do tada živeli zajedno, dok je bivši suprug počeo da živi kao podstanar u iznajmljenom stanu. Tada je određena alimentacija u iznosu od 2.000 dinara po detetu, odnosno 6.000 ukupno.

"Tada sam smatrala da je taj iznos u redu, jer je on ipak počeo da živi u privatnom stanu, dok sam ja ostala u kući. Međutim, sada hoće i mene i decu da izbaci odatle i počne tu da živi, te toliko mala alimentacija više nema smisla", priča Danijela.

I pored male alimenatacije, ona nema pravo na dečji dodatak, jer su prosečna primanja po članu porodice, samo na osnovu njene plate, iznad proseka. Stoga, Danijela se zapitala zbog čega je dečji dodatak rezervisan samo za socijalno ugrižene kategorije.

Foto: Privatna arhiva

"Tih 6.000 dinara alimentacije nisu dovoljne ni za dečju užinu u školi", ističe Danijela.

Danijelino lično iskustvo nije problematično samo u finansijkom pogledu. Naime, kako navodi, njen bivši suprug decu viđa samo vikendom, i to na svega nekoliko sati. Pored toga, ona govori kako otac dece ne pomaže novčano – ne kupuje knjige, školski pribor, odeću i obuću, ne plaća ekskurzije, ističući da, ako otac nema para da decu povede na letovanje, može bar neku aktivnost sa njima da organizujemo.

Njena deca sada imaju 10, 14 i 17 godina, te je vreme lakše oragnizovati, ali najmlađe dete nikada ne može da ostavi samo kod kuće. Stoga, ona ističe da je samohranim roditeljima sa mlađom decom slobodno vreme skoro nezamislivo, te i najobičnija kafa sa prijateljima, koja je za većinu ljudi deo svakodnevnice, za njih radnja koja zahteva punu organizaciju.

"Nas, braće i sestara je petoro, tako da se često neko od njih ponudi da mi pričuva decu ukoliko želim da se vidim sa prijateljicama ili uradim neki dodatni posao", kroz osmeh priča Danijela, ali dodaje da je sav teret odgajanja i vaspitavanja dece na njoj.

Ona ističe i da njena situacija nije najgora, jer kao visoko obrazovana žena uspeva da unovči svoja znanja, te zaradi novac za svoju porodicu. Ona radi kao pedagog u školi šest sati, a slobodna je vikendom, ali kaže da je zasigurno mnogo teže ženama koje rade po osam i više sati, sa samo jednim slobodnim danom ili imaju niža primanja od nje.

BONUS VIDEO Samohrani roditelji su zaštićeni, a otkaze dobijaju bez objašnjenja

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Komentari

Vaš komentar