Oglas

shutterstock_1463884193-1024x683.jpg
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Migrantkinje višestruko diskriminisane, čak i kad se vrate u Srbiju

autor:
10. dec. 2022. 22:21

Na Međunarodni dan ljudskih prava, i poslednjeg dana “16 dana aktivizma protiv nasilja prema ženama” Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH podseća na važnost integracije žena iz ugroženih kategorija društva prilikom povratka u maticu.

Oglas

„Diskriminacija žena počinje na samom putu ka izabranoj destinaciji. One su te koje su zadužene da brinu o celoj, uglavnom višečlanoj, porodici tokom celog tranzita”, objašnjava Ivana Ristićević, savetnica za povratak i integraciju u Nemačkom informativnom centru za migracije, stručno obrazovanje i karijeru - DIMAK.Kako dodaje, kada stignu na destinaciju, često zbog slabe socijalizacije sa okruženjem ne uče jezik zemlje u kojoj su.„To sve sa sobom dalje nosi kao posledicu nemogućnost pristupanja tržištu rada i ekonomski nezavidan položaj za ženu”, kaže Ristićević i dodaje da žene uz adekvatnu reintegraciju i prekvalifikaciju mogu, pre svega, da poboljšaju svoj položaj, a zatim i da doprinesu ne samo svojoj porodici, već i društvu.Govoreći o vidovima diskriminacije sa kojima se susretala u radu sa korisnicama u centru DIMAK, Ristićević ističe da su oni brojni, od onih unutar porodice, preko institucionalne, pa do društvene diskriminacije.„Imali smo korisnicu, povratnicu iz Nemačke, koja se kao pripadnica LGBTQ+ populacije vratila iz inostranstva u neformalno naselje sa partnerkom i partnerkinom malom decom. Suočila se sa višestrukom diskriminacijom, kako u svom primarnom okruženju koje teško prihvata različitost, a i trpela je i opštu, društvenu diskriminaciju zbog stepena obrazovanja, nacionalne pripadnosti, te pripadnosti LGBTQ+ zajednici. Sam pronalazak posla za nju bio je ogroman izazov, te je uglavnom bila zapošljavana kratkotrajno.Nažalost, od ovako višestruko ugrožene i diskriminisane populacije neretko dobijamo povratnu informaciju da planiraju da ponovo pokušaju da emigriraju, uprkos svim naporima koje ulažu u to da se ponovo integrišu. Održivo zaposlenje,ublažavanje diskriminacije ovakvih slučajeva i podizanje svesti društva o njihovoj ugroženosti i neophodnoj podršci ključni su za njihovo osnaživanje, na čemu DIMAK intenzivno radi“, konstatuje Ristićević.Ristićević, zajedno sa kolegama u DIMAK-u radi na reintegraciji povratnika iz Nemačke i ostalih zemalja u društvo. Povratnice se, pri povratku u maticu, mogu obratiti u DIMAK, ukoliko im je potrebna pravna ili psihosocijalna pomoć, kao i podrška pri zapošljavanju i samozapošljavanju.DIMAK posluje u sklopu globalnih programa Nemačke razvojne saradnje „Migracije za razvoj” (PME) i „Migracije i dijaspora” (PMD), koje u Srbiji sprovodi GIZ.BONUS VIDEO: Migranti od slučajnih do neželjenih gostiju-Gosti Branko Žujović i Miloš Tasovac

video-cdn src="https://best-vod.umn.cdn.united.cloud/stream?asset=migrantiodsluajnihdoneeljenihgostijugostibrankoujoviimilotasovac-novas-worldwide&stream=hp1400&t=0&player=m3u8v&sp=novas&u=novas&p=n0v43!23t001" video-id="4725102"]

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare