Ivana Prokić. Foto: N1

Epidemiološkinja i članica organizacije Ujedinjeni protiv kovida Ivana Prokić ocenila je da postojeće mere protiv koronavirusa u Srbiji jesu pomak u odnosu na one koje su važile do pre par nedelja, ali da su one zakasnele, kao i da bi trebalo da budu značajnije. Ističe i da je dobro što su se zdravstvene vlasti fokusirale na nabavku vakcina, ali dodaje da su preskočile bitan aspekt - promociju vakcinacije i edukaciju stanovništva.

Prokić za N1 kaže da je prirodan tok epidemije da ide u talasima i da bismo, i da nema mera, videli talas većeg širenja bolesti, pa njenog prirodnog smanjenja i da su zato preventivne mere one koje treba da se sprovode pre nego do pogoršanja dođe i to na takav način da smanjujemo brzinu zaražavanja i teže ishode bolesti, kao i broj umrlih i pritisak na zdravstveni sistem.

„Postojeće mere jesu pomak u odnosu na ono što se dešavalo pre par nedelja, ali opet, po mom mišljenju one dolaze kasno“, rekla je Prokić i dodala da sada, kada je situacija van kontrole, one nisu dovoljno intenzivne da bi se smanjili rizični kontakti na minimum.

Ističe da moramo imati značajnije mere u situaciji kada imamo tako puno zaraženih i umrlih na dnevnom nivou i vodimo u Evopi po broju pozitivnih na broj testiranih, a pre neki dan ta brojka je iznosila preko 34 posto, kada su potpuno popunjeni bolnički kapaciteti, a oni nekovid obustavljeni…

„Treći talas u decembru se nije ni završio kada je počeo četvrti, mi iz Ujedinjenih protiv kovida smo davali predloge još u oktobru kako nastupati u narednom periodu i dalje stojimo iza toga – da se zatvore objekti koji nemaju urgentnu ulogu, to mora da traje dve tri nedelje a i duže dok ne dođemo do prihvatljivijih brojeva, ovo seckanje na dva dana ne dovodi do značajnijeg menjanja brojeva“, rekla je Prokić.

Ističe da su problem i novi sojevi koji se brze šire i više ljudi se zaražava i da je zato neophodno i dalje insistirati na sprovođenju svih epidemioloških mera i podsticanju vakcinacije, koja je efikasna i protiv njih jer sprečava teži tok bolesti.

Prokić, koja radi u Holandiji, navodi da je velika razlika između te zemlje i Srbije to što non-kovid nega u Holandiji bez prekida radi i da su rezultati u toj oblasti u 2020. godini uporedivi sa prethodnom godinom.

Prenosi i da u Holandiji restorani ne rade, kao nijedna prodavnica osim esencijalnih, svi koji mogu – rade od kuće, a od januara je na snazi i policijski čas od 9 do pet ujutru.

„Mere se na dve tri nedelje popuštaju, u pitanju je fino štelovanje“, ističe ali ocenjuje da život jeste obustavljen da ne bi bila lošija situacija.

Ono u čemu Srbija prednjači u odnosu na Holandiju je vakcinacija koja u toj zemlji ne ide dovoljno brzo, ali je, kaže Prokić, tamo veoma veliki broj građana koji žele da se vakcinišu i plan je da se to završi do leta.

Upitana kada će se videti efekti vakcinacije u Srbiji, Prokić kaže da je to nezahvalno za procenjivati jer sve nepovoljnija epidemiološka situacija ometa proces vakcinacije, a bolesni se ni ne mogu vakcinisati i to mogu da učine tek mesec dana nakon bolesti.

Ta brza vakcinacija je, kako dodaje, jako bitna i za sve koji do sada nisu došli u kontakt s virusom je prioritet, ali naglašava da su se zdravstvene vlasti fokurisale na nabavku vakcina i preskočile bitan aspekt – promocije vakcinacije i edukacije stanovništva.

Kaže i da su se već vakcinisali svi koji su to želeli, oko milion i nešto ljudi, a treba da ih bude bar tri – četiri miliona, plus oni koji su se zarazili, da bi postigli kolektivni imunitet.

Kritikovala je Dariju Kisić Tepavčević koja je „u februaru odokativno rekla da smo na mesec, mesec ipo dana od kolektivnog imuniteta“.

Upitana kako raditi na poverenju s građanima da poštuju mere i budu vakcinisani, odgovara da se poverenje teško stiče, a mnogo lako gubi. „Bojim se da je poverenje u Krizni štab nepovratno izgubljeno jer se nisu vodili medicinskom naukom, bilo bi bolje ako bi se ono vratilo u ruke struke“, rekla je Prokić i ocenila da bi bilo dobro i da se formira medicinska komisija koja bi donosila odluke bez uticaja drugih sektora.

„Međutim ulogu imaju i modeli dobrog ponašanja… A svedoci smo da zvaničnici prvi krše mere“, rekla je Prokić i ocenila da bi i predsednik u tom cilju morao da se vakciniše.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar