3
Predsednica Hrvatskog nacionalnog veća (HNV) u Srbiji Jasna Vojnić zatražila je da svi udžbenici iz srpskog jezika za osmi razred u Srbiji budu povučeni iz upotrebe jer kako je rekla, osporavaju postojanje hrvatskog jezika, kao i bosanskog i crnogorskog.
Ona je navela da se Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja ranije obratio Odboru za standardizaciju srpskog jezika pri Institutu za srpski jezik SANU s molbom za precizna uputstva o podeli južnoslovenskih jezika, a da je stav Odbora, koji je Zavod dobio napismeno, da među južnoslovenske jezike treba navesti bugarski, makedonski, slovenski i srpski jezik.
Po njenim rečima, iz tog Odbora SANU su naveli da uz srpski jezik treba staviti napomenu da Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci taj jezik nazivaju hrvatskim, bosanskim-bošnjačkim i crnogorskim jezikom.
„Dakle, izdavači su samo radili prema uputstvima koja su dobili od strane Instituta za srpski jezik SANU“, navela je predsednica HNV.
Ona je ocenila da se radi o „već viđenoj indoktrinaciji srpskog sveta“ i dodala da „zbunjuje činjenica da su isti članovi SANU učestvovali u priređivanju Rečnika bunjevačkog jezika“.
„Ili pak ‘bunjevački jezik’ ima znak jednakosti sa srpskim? Ali nas onda buni što ‘bunjevački jezik’ više nije na ćirilici kao što je prvobitno bio? I kako je moguće da je isti taj Zavod odobrio sve udžbenike za nastavu na ‘nepostojećem’ hrvatskom jeziku? Je li moguće da je hrvatski jezik greškom uveden kao jedan od službenih jezika u EU“, upitala je Vojnić.
Podsetila je da je Srbija, kada je ratifikovala Evropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima, uvrstila i hrvatski jezik kao manjinski jezik.
„Znači li to da su uputstva koja daje Odbor za standardizaciju srpskog jezika SANU diskriminirišuća i da krše standarde zaštite manjina koje je Srbija prihvatila i uvrstila kao deo svog zakonodavstva“, upitala je predsednica HNV.
BONUS VIDEO: Anketa – pitali smo građane Srbije šta misle o Teslinom liku na kovanici u Hrvatskoj