Oglas

IMG_5575
Foto: Nenad Neka Savić
Foto: Nenad Neka Savić

Bio sam na mestima gde se odlučivala sloboda Balkana

autor:
27. sep. 2025. 13:35

Na severu Grčke, u mestu Lutraki Požar, poznatom po termalnim banjama i voćnjacima, započelo je moje putovanje kroz istoriju. Povod nije bio odmor, već „Staff Ride 2025“ – zajednički program britanske i srpske vojske. Ideja je jasna: istorija se ne uči iz knjiga, već na mestima gde je ispisana.

Oglas

Piše: Bojan T. Dragićević

Kajmakčalan – planina koja pamti

Na sat vožnje od Lutrakija uzdiže se Kajmakčalan. Na vrhu mala kapela čuva kosti junaka. Vetar para lice, a pogled se pruža u beskraj. Ovde su se 1916. borili protiv Bugara, a dve godine kasnije krenuli nazad ka domovini.

Savet: Najbolje je doći ujutru – popodne magla često zaklanja vrh. Dobro se slojevito obucite, moguća je promena sva četiri godišnja doba u toku jednog dana.

Sitarija i Kela – tišina i logistika

Sitarija danas deluje mirno, ali spomenik podseća na ratne godine. U Keli su saveznici držali logističke baze. Hodajući kroz ova sela, kontrast sa nekadašnjim bojištem deluje gotovo nestvarno.

Savet: Probajte u jedinoj kafani u Keli vrhunsku jagnjetinu.

Polikastro i Dojran – ravnice i jezero sećanja

Kod Polikastra su bile ključne linije kretanja vojski. Ravnice danas kriju puteve i njive, ali lako je zamisliti rovove.

Na Dojranskom jezeru stoji spomenik britanskim vojnicima, delo arhitekte Sir Roberta Lorimera i vajara Valtera Gilberta (Waltera Gilberta), otkriven 1926. godine. Posvećen je više od 12.000 Britanaca poginulih u borbama protiv Bugara, čiji su gubici prelazili 20.000 ljudi. Masivni obelisk sa lavom i danas podseća na jednu od najkrvavijih bitaka Solunskog fronta.

Danas se tu nalazi jedan od najlepših spomenika vezanih za Veliki rat na ovim prostorima.

Savet: Dojran je sjajan za jednodnevni izlet ili kao destinacija za povratak u Srbiju. Jezero je jako piktorestično zbog tirkizno zelene boje. Zbog pretnje od izbijanja malarije pre jedne decenije isušeni su prirodni filteri doticanja i oticsnja vode. Nivo jezera pada i izbegavajte da jedete ribu upecanu na Dojranu. Preko granice, u Severnoj Makedoniji, čekaju vas i muzeji posvećeni bitkama.

Nik Ilić – Srbin među Britancima i Britanac među Srbima

Ovogodišnji vođa programa bio je pukovnik Dzonatan Vilijamson(Jonathan Williamson), vojni ataše u britanskoj ambasadi u Srbiji.  Pored njega, za stručnj deo bio je zadužen i penzionisani pukovnik Nik Ilić. Šarmantni Britanac srpskog porekla i nekadašnji vojni ataše u Beogradu.

„Solunski front je simbol savezništva. Srbi i Britanci borili su se zajedno i to nikada ne smemo zaboraviti. Sloboda nije poklon – ona se brani,“ rekao nam je Ilić na vetrovitom Kajmakčalanu.

Sećanje generala Milnea

Strateški plan saveznika je bio da se srpskoj vojsci dodele najteži i najnepristupačniji sektori za probijanje Južnog fronta.

Srbi u želji da što pre oslobode otadžbinu probijaju najnepristupačniju liniju fronta uz ogromne žrtve.

Britanski general George Milne, komandant snaga na Solunskom frontu, u svojim izveštajima iz 1918. godine naglašavao je snagu srpskog juriša: „Probili su liniju tamo gde su svi mislili da je neprobojna.“

Lutraki Požar – odmor između istorije

Naše utočište bio je Irene Resort hotel braće Dimitrisa i Teodorosa Zachariadisa. Hvale se da su im u septembru i oktobru Srbi i Bugari glavni gosti koji obilaze mesta velikih bitaka. Uveče, unuci i praunuci do jučerašnjih neprijatelja uz pivo na bazenima pričaju o savršenoj suprotnosti vezanoj za ratna sećanja.

Savet: Lutraki je idealna baza za obilazak Solunskog fronta – blizu je i Kajmakčalana i Dobrog polja.

Praktični saveti za put

• Najbolje vreme za obilazak je septembar i okrobar – vreme je blago, a oblaci daju posebnu atmosferu.

• Vodič je neophodan i možete ga naći, jer mnoga mesta nisu obeležena na mapama.

• Ne propustite vojna groblja – tiha mesta gde istorija govori bez reči.

Na kraju, kada stojite na Kajmakčalanu, Dobrom polju ili pored dojranskog jezera, shvatite da ovo nije samo priča o prošlosti. Ovo je sećanje na savezništvo koje je promenilo točak svetske civilizacije. Ovo je podsećanje da sloboda nikada ne dolazi sama – uvek je plaćena žrtvom običnoh ljudi.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare