Oglas

šoškić
Dusan Milenkovic/ATAImages

Može li Macurina imovina da pokrije 380 miliona evra, za koje se sumnja da su nestali iz Alta banke? Šoškić objasnio od čega zavisi naplata

05. nov. 2026. 13:52

Može li imovina Davora Macure da posluži za vraćanje novca javnim preduzećima, gradovima i ostalim poveriocima Alta banke? Nekadašnji guverner Narodne banke Srbije i kandidat na Studentskoj listi Dejan Šoškić u jutarnjem programu TV Nova "Probudi se" objasnio je pod kojim uslovima bi moglo da se posegne za ličnom imovinom vlasnika banke i od čega zavisi koliko će oštećeni uspeti da naplate. Posebno je kritikovao odluke da se javni novac poveri ovoj banci, ocenjujući da se kroz javna preduzeća "lančano praktično pljačka novac poreskih obveznika".

Oglas

Odgovarajući na pitanje može li se Macurinom imovinom nadoknaditi novac javnih preduzeća i lokalnih samouprava, Šoškić je podsetio da treba razlikovati imovinu banke od lične imovine njenih akcionara.

"Akcionarska društva podrazumevaju ograničenu odgovornost vlasnika do nivoa njihovog uloga, ne ulazak u njihovu ličnu imovinu", rekao je Šoškić.

Kako je objasnio, lična imovina može da bude predmet privremenih mera zamrzavanja, kao i postupaka u kojima se odlučuje o oduzimanju nezakonito stečene imovine. Mogućnost da se iz nje namiruju oštećeni zato je povezao sa utvrđivanjem krivične odgovornosti i porekla imovine, upozoravajući da je takav ishod neizvestan.

Šoškić je naglasio da to nije redovan način naplate obaveza akcionarskog društva. Za poverioce Alta banke neposredno pitanje ostaje koliko imovine postoji u stečaju i koliko će iz nje moći da naplate.

Koliko novca može da se vrati kroz stečaj?

Govoreći o tome kad bi deponenti mogli da dođu do novca i koliki deo potraživanja mogu da naplate kroz stečaj, Šoškić je objasnio da prvo mora da se utvrdi kojom imovinom banka raspolaže i koliko novca može da se obezbedi njenom prodajom.

"Postoji tačno lista prioriteta kome se prvo od poverilaca daje, pa kome drugo, treće i tako dalje", rekao je, dodajući da ostaje da se vidi da li će i u kom trenutku pojedini poverioci dobiti novac.

Narodna banka Srbije oduzela je dozvolu za rad Alta banci nakon što je utvrdila znatno pogoršanje njenog finansijskog stanja i ugroženost interesa deponenata. Privredni sud u Beogradu potom je 3. novembra otvorio stečajni postupak.

Dan ranije uhapšeni su Davor Macura i dvojica zaposlenih u banci. Macura se sumnjiči za zloupotrebu položaja odgovornog lica, a njegovi saradnici za pomaganje. Određen im je pritvor do 30 dana. Macurin advokat Isa Spahović izjavio je da je njegov branjenik na saslušanju negirao krivicu. Tužilaštvo sumnja da je iz Alte izneto oko 380 miliona evra.

"Lančano se pljačka novac poreskih obveznika"

Šoškić je posebno kritikovao odluke da se novac javnih preduzeća i lokalnih samouprava drži u ALTA banci. U gostovanju je pomenuo Beograd, Novi Sad, Aerodrom Beograd i Elektrodistribuciju.

"Sad imate grad Novi Sad, grad Beograd, Aerodrom Beograd, Elektrodistribuciju, pa na šta to liči? Tu se, znači, lančano praktično pljačka novac poreskih obveznika na različitim nivoima kroz javna preduzeća", ocenio je Šoškić.

davor macura alta banka novac kombo
Filip Krainčanić/Nova.rs; Robert Schmiegelt / imago stock&people / Profimedia; R.Z./ATAImages

Rast Macurine banke pratila je saradnja sa javnim i državnim preduzećima, te je tako u ALTA banci račune imalo oko 40 javnih preduzeća i desetine drugih firmi u državnom vlasništvu. Među njima su Pošta Srbije, Jugoimport, Telekom Srbija i Aerodrom Nikola Tesla....

Macura je poslovanje započeo menjačkim poslovima, a potom ga proširio na platne usluge, bankarstvo, nekretnine i trgovinu. ALTA banka nastala je preimenovanjem Jubmes banke, u kojoj je njegova kompanija kupila državni paket akcija. Van bankarstva, Macura je preko firme ABL Solvent kupio nekadašnji kompleks IMT-a na Novom Beogradu, dok je preko kompanije ALTA Retail preuzeo maloprodajni sistem u kojem posluju Idea, Roda i Merkator. Upravo ti poslovi otvaraju pitanje može li imovina izvan banke da posluži za obeštećenje njenih poverilaca. Šoškićevo objašnjenje, međutim, ukazuje na to da zajednički vlasnik ne znači i automatski zajedničku imovinu iz koje se naplaćuju dugovi.

Šoškić podsetio na Dafiment: Veliki keš je dokaz da banka ne radi kao banka

Osvrćući se na podatke o ogromnim iznosima gotovine koje je Alta banka prikazivala u trezoru, Šoškić je podsetio na vreme Dafiment banke, kad se poverenje građana pokušavalo sačuvati pokazivanjem novca u sefu pred televizijskim kamerama.

Dejan Šoškić 02_soskic_b.jpg
Dejan Šoškić Foto: FoNet/Ognjen Stevanović

"Kad vam neko u banci otvori sef, a unutra stoji novac, bežite iz te banke. Veliki keš koji se čuva u banci je dokaz da ta banka ne radi kao banka", rekao je Šoškić.

Objasnio je da gotovina u banci služi za svakodnevne uplate i isplate, zbog čega klijenti veća podizanja novca najavljuju unapred. Banka, naglasio je, depozite ne čuva u celosti u trezoru, već odobrava kredite.

"Kad vi donesete depozit u banku, banka sa tim novcem odobrava kredite nekom drugom. Ne drži taj depozit u kešu", zaključio je on.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare