Oglas

profimedia-0992103165
Sneg / Anastasiia Bevziuk / Alamy / Profimedia

Stigla nova prognoza za zimu 2026/2027: Evo šta čeka Balkan i kada bi mogao da stigne preokret

autor:
19. nov. 2026. 11:51

Najnovija dugoročna prognoza snežnih padavina za zimu 2026/2027. ne donosi naročito dobre vesti ljubiteljima snega u Evropi. Prema podacima šest meteoroloških modela, veći deo kontinenta mogao bi da ima manje snežnih padavina nego što je uobičajeno, a takav trend obuhvata i Balkan. Ipak, meteorolozi upozoravaju da to ne znači da snega neće biti.

Oglas

Portal Severe Weather Europe objavio je danas novu analizu izgleda za predstojeću zimu, zasnovanu na najnovijim podacima vodećih meteoroloških centara, uključujući Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).

Dok su najnoviji proračuni povećali očekivanu količinu snega u velikom delu Sjedinjenih Američkih Država, prognoza za Evropu pokazuje drugačiju sliku. Na većem delu kontinenta očekuje se zima sa manje snežnih padavina od dugogodišnjeg proseka.

Šta najnovija prognoza pokazuje za Evropu?

Prema analizi šest sezonskih meteoroloških modela, područja sa očekivanim manjkom snega obuhvataju gotovo celu zapadnu, centralnu, severozapadnu i južnu Evropu.

Više snega nego što je uobičajeno prognozira se uglavnom na krajnjem severoistoku kontinenta i u pojedinim planinskim oblastima na severu.

Razlog za ovakvu raspodelu snežnih padavina mogao bi da bude preovlađujući uticaj blažih vazdušnih masa, koje bi u velikom delu Evrope održavale temperature na nivou nepovoljnom za dugotrajnije zadržavanje snežnog pokrivača.

Novembarsko ažuriranje ECMWF modela dodatno je smanjilo očekivanu količinu snega u istočno-centralnoj, južno-centralnoj i jugoistočnoj Evropi, kao i u Velikoj Britaniji.

Najizraženije smanjenje u odnosu na prethodnu prognozu zabeleženo je duž zapadne obale Skandinavije.

Kakva zima očekuje Srbiju i Balkan?

Iako analiza portala Severe Weather Europe ne izdvaja Srbiju u posebnoj prognozi, podaci za jugoistočnu Evropu ukazuju na mogućnost da i naš region tokom zime 2026/2027. dobije manje snega nego što je uobičajeno.

To se posebno odnosi na novembarsko ažuriranje ECMWF modela, koje je smanjilo očekivane snežne padavine u jugoistočnom delu kontinenta.

Za Srbiju i zemlje Balkana to predstavlja signal da bi sezonske količine snega mogle da budu ispod dugogodišnjeg proseka, ali ne omogućava pouzdano predviđanje koliko će snega pasti u pojedinačnim gradovima ili planinskim centrima.

Takođe, prognoza manjka snega ne znači nužno da će cela zima biti topla, niti isključuje mogućnost pojedinačnih prodora hladnog vazduha i obilnijih snežnih padavina.

Dugoročni meteorološki modeli prikazuju opšte sezonske trendove, a ne precizne vremenske prilike za određeni dan ili mesto.

Januar bi mogao da donese najviše snega

Prema najnovijim proračunima, januar 2027. mogao bi da bude mesec sa najvećom površinom Evrope na kojoj se očekuju snežne padavine iznad proseka.

Međutim, ni tada se ne predviđa značajnije povećanje snežnih padavina na većem delu kontinenta.

Područja sa iznadprosečnim količinama snega uglavnom su ograničena na krajnji severoistok Evrope, pojedine delove krajnjeg jugoistoka i manji deo Alpa.

To znači da bi januar mogao da pruži nešto povoljnije uslove za sneg u pojedinim evropskim regionima, ali trenutni modeli ne ukazuju na široko rasprostranjenu snežnu zimu.

Kakve veze sa evropskom zimom ima snažan El Ninjo?

Jedan od najvažnijih faktora koji bi mogli da utiču na vremenske prilike tokom predstojeće zime jeste snažan El Ninjo, klimatski fenomen povezan sa neuobičajeno visokim temperaturama površinskih voda u tropskom delu Tihog okeana.

Prema analizi koju prenosi Severe Weather Europe, temperaturna odstupanja u istočnom Pacifiku na velikom području premašuju sedam stepeni Celzijusa. Na osnovu tih podataka, autori navode da je reč o najjačem El Ninju u najmanje poslednjih 70 godina.

Analiza prethodnih snažnih El Ninjo događaja pokazuje da je tokom takvih zima veliki deo Evrope često imao manje snega nego što je uobičajeno.

Jedan od razloga je jačanje blažeg zapadnog strujanja sa Atlantika, koje donosi relativno topao vazduh i otežava formiranje dugotrajnog snežnog pokrivača u nižim predelima.

U takvim okolnostima planinske oblasti imaju povoljnije uslove za snežne padavine od nizija.

Ipak, autori analize naglašavaju da nijedna zima nije potpuno ista i da se iskustva iz prethodnih El Ninjo godina ne mogu jednostavno preslikati na predstojeću sezonu.

Manje snega ne znači da ga neće biti

Jedna od najvažnijih napomena u najnovijoj prognozi odnosi se na razliku između snežnih padavina ispod proseka i potpunog izostanka snega.

Čak i kada sezonski modeli predviđaju značajan manjak snega, to ne znači da određeno područje neće imati snežne dane ili formiran snežni pokrivač.

Moguće je da tokom zime bude nekoliko izraženijih snežnih epizoda, a da ukupna količina padavina na kraju sezone ipak ostane ispod proseka.

Zbog toga najnoviju prognozu za Evropu, Balkan i Srbiju treba posmatrati kao pokazatelj mogućeg sezonskog trenda, a ne kao konačnu najavu blage zime bez snega.

Prema trenutnim proračunima, veći deo Evrope ulazi u zimu sa izgledima za manje snežnih padavina od uobičajenih, ali će za precizniju procenu uslova u Srbiji i na Balkanu biti potrebno pratiti naredna ažuriranja meteoroloških modela.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare