Oglas

Brain in Motion
Nova.rs / Ilustracija / OIA

Jednostavan test od jednog minuta otkriva pravu starost vašeg mozga - tabela sve otkriva

19. nov. 2026. 07:56

Godine koje pišu u ličnoj karti ne moraju uvek da odgovaraju biološkoj starosti našeg organizma. Dok neki ljudi i u poznim godinama zadržavaju izuzetno dobro pamćenje, koncentraciju i brzinu razmišljanja, kod drugih se određene sposobnosti menjaju znatno ranije. Naučnici sve intenzivnije istražuju zbog čega mozak kod pojedinih ljudi stari brže i postoji li način da se njegove promene prepoznaju na vreme.

Oglas

Kako objašnjava neurolog profesor Dejvid Šarp sa Imperijal koledža u Londonu, potrebno je razlikovati hronološku starost, odnosno broj godina koje imamo, od biološke starosti, koja odražava stanje našeg organizma.

Istraživanja pokazuju da različiti organi ne moraju stariti jednakom brzinom. To znači da biološka starost mozga može da se razlikuje od starosti srca, jetre ili ostatka tela.

Za preciznije procene promena u mozgu naučnici koriste magnetnu rezonancu, analizu određenih proteina u krvi i druge složene metode. Međutim, kako piše BBC Science Focus, postoje i četiri jednostavna načina da kod kuće proverimo pojedine sposobnosti koje su povezane sa zdravljem mozga.

Iako nijedan od tih testova ne može pouzdano da izračuna biološku starost mozga, rezultati mogu pružiti korisne informacije o njegovom funkcionisanju.

1. Brzina hodanja može da otkrije više nego što mislite

Na prvi pogled, hodanje deluje kao jednostavna fizička aktivnost. Međutim, svaki korak zahteva usklađen rad mozga, mišića, vida, ravnoteže, pluća i srca.

Upravo zbog toga naučnici sve više pažnje posvećuju brzini hoda kao mogućem pokazatelju biološkog starenja.

Istraživanje objavljeno 2019. godine u časopisu JAMA Network Open, koje je obuhvatilo 904 osobe sa Novog Zelanda, pokazalo je da su ljudi koji su sa 45 godina hodali sporije u proseku imali izraženije pokazatelje biološkog starenja.

Kod njih su zabeleženi i manja zapremina mozga, tanja moždana kora i slabiji rezultati na pojedinim testovima pamćenja i drugih kognitivnih sposobnosti.

Kako da uradite test?

Potrebni su vam metar, štoperica i nekoliko metara slobodnog prostora.

U zatvorenom prostoru odmerite jedan metar za početno ubrzavanje, a zatim još četiri metra na kojima ćete meriti vreme. Hodajte svojom uobičajenom, prijatnom brzinom.

Broj pređenih metara podelite brojem sekundi potrebnih da pređete mereni deo.

Na primer, ako četiri metra pređete za tri sekunde, vaša brzina iznosi približno 1,33 metra u sekundi, odnosno 4,8 kilometara na sat.

Koliko brzo bi trebalo da hodate u svojim godinama?

Prema podacima koje prenosi BBC Science Focus, prosečna brzina hoda razlikuje se u zavisnosti od pola i starosti. To znači da rezultat ne treba upoređivati samo sa jednom univerzalnom vrednošću, već sa prosekom za odgovarajuću starosnu grupu.

Prosečna brzina hoda
Ilustracija

Ove vrednosti pokazuju da se prosečna brzina hoda postepeno smanjuje sa godinama, a promene postaju naročito uočljive u starijem životnom dobu.

Ipak, važno je naglasiti da sporiji hod sam po sebi ne znači da mozak ubrzano stari. Na rezultat mogu uticati problemi sa zglobovima, povrede, fizička kondicija, bolesti i druga zdravstvena stanja.

Zato ove brojke treba posmatrati kao orijentacione vrednosti, a ne kao granicu između zdravog i nezdravog mozga.

2. Proverite koliko brzo reagujete

Vreme koje nam je potrebno da odgovorimo na neki signal još je jedan pokazatelj rada nervnog sistema.

Kada, na primer, ugledamo svetlo i pokušamo što brže da pritisnemo dugme, naš mozak mora da registruje informaciju, obradi je i pošalje odgovarajuću komandu mišićima.

Sa godinama taj proces uglavnom postaje nešto sporiji.

Istraživanja pokazuju da se kod odraslih osoba jednostavno vreme reakcije može produžavati za približno dva do šest milisekundi po deceniji.

Naizgled zanemarljive promene mogu postati značajnije tokom više decenija, ali stručnjaci naglašavaju da je važnije pratiti promene kod iste osobe nego upoređivati jedan rezultat sa rezultatima drugih ljudi.

Kako da uradite test?

Jedna od mogućnosti je besplatan onlajn test Human Benchmark.

Na ekranu se pojavljuje vizuelni signal, a vaš zadatak je da što brže kliknete ili dodirnete ekran. Program zatim prikazuje vreme reakcije izraženo u milisekundama.

Najkorisnije je ponoviti test nekoliko puta i pratiti rezultate tokom dužeg perioda, po mogućstvu na istom uređaju.

Na brzinu reagovanja mogu uticati umor, nedostatak sna, stres, koncentracija, ali i tehničke karakteristike ekrana i uređaja.

Zbog toga jedan loš rezultat nije razlog za zabrinutost. Značajnija i trajna promena u odnosu na ranije sposobnosti može biti povod za dodatnu proveru.

3. Nacrtajte mapu iz sećanja

Sposobnost snalaženja u prostoru predstavlja jednu od složenijih funkcija ljudskog mozga.

Kada pokušavamo da pronađemo put do određenog mesta, mozak koristi pamćenje, pažnju, prepoznavanje okoline i sposobnost stvaranja unutrašnje predstave prostora.

U tom procesu važnu ulogu imaju delovi mozga, uključujući hipokampus, koji učestvuje i u formiranju sećanja.

Prema istraživanjima koja se bave prostornom orijentacijom, starije osobe u proseku imaju više poteškoća prilikom snalaženja u nepoznatom okruženju nego mlađi ljudi.

Naučnici posebno proučavaju ove promene jer se problemi sa prostornim snalaženjem mogu pojaviti i u ranim fazama Alchajmerove bolesti.

Kako da uradite test?

Uzmite prazan papir i pokušajte da iz sećanja nacrtate mapu puta od svog doma do obližnje prodavnice, pošte ili nekog drugog poznatog mesta.

Ucrtajte raskrsnice, ulice, skretanja, prepoznatljive zgrade i druge orijentire kojih se sećate.

Cilj nije da crtež bude umetnički savršen, već da proverite koliko jasno možete da rekonstruišete prostor koji poznajete.

Ovaj zadatak nije standardizovan medicinski test i ne postoji univerzalan rezultat koji određuje koliko je nečiji mozak star.

Međutim, ako osoba tokom vremena počne da ima sve više problema sa snalaženjem na poznatim mestima, posebno ako se takve promene ponavljaju, to može biti razlog za razgovor sa lekarom.

4. Onlajn testovi pamćenja i koncentracije

Za razliku od prethodna tri zadatka, koji proveravaju pojedinačne sposobnosti, određeni onlajn kognitivni testovi mogu da obuhvate više različitih funkcija mozga.

Profesor Dejvid Šarp preporučuje platformu Cognitron, koja je korišćena u naučnim istraživanjima.

Kompletno testiranje traje približno 30 minuta i obuhvata zadatke kojima se procenjuju pamćenje, pažnja, logičko zaključivanje i brzina obrade informacija.

Na osnovu dobijenih rezultata korisnik može da uporedi svoje sposobnosti sa rezultatima drugih ljudi sličnih godina.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da takvi testovi nisu isto što i medicinska dijagnostika, niti mogu precizno da odrede biološku starost mozga.

Važno je razlikovati i testiranje kognitivnih sposobnosti od aplikacija koje obećavaju da će svakodnevnim igranjem igrica mozak postati znatno sposobniji.

Istraživanje objavljeno 2025. godine u časopisu Psychological Research pokazalo je da su starije osobe, nakon tromesečnog korišćenja programa za treniranje mozga, napredovale u zadacima koje su vežbale, ali da se taj napredak nije jasno preneo na druge, netrenirane kognitivne sposobnosti.

To znači da bolji rezultat u određenoj igrici ne mora automatski da podrazumeva bolje pamćenje ili razmišljanje u svakodnevnom životu.

Šta rezultati zapravo govore o starosti mozga?

Najvažnija poruka naučnika jeste da zdravlje mozga ne može da se proceni na osnovu samo jednog zadatka.

Neko može sporije da hoda zbog problema sa kolenima, da loše uradi test reakcije jer prethodne noći nije spavao ili da se teže snalazi u prostoru zbog nedovoljnog poznavanja okoline.

Čak i rezultati složenijih kognitivnih testova zavise od obrazovanja, raspoloženja, stresa i drugih faktora.

Zbog toga četiri jednostavna testa ne predstavljaju način za dijagnostikovanje demencije ili precizno određivanje biološke starosti mozga.

Njihova najveća vrednost jeste u tome što mogu pomoći da bolje upoznamo sopstvene sposobnosti i primetimo eventualne promene tokom vremena.

Ukoliko se pojave nove, uporne ili sve izraženije teškoće sa pamćenjem, razmišljanjem ili snalaženjem u poznatom prostoru, potrebna je stručna procena, a ne oslanjanje na rezultate kućnih testova.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare