Oglas

profimedia-0584386624
Bol u grlu / Andriy Popov / Panthermedia / Profimedia

Kovid nije nestao: Aktuelna varijanta širi se još lakše od ranijih, a ovo su simptomi

autor:
15. nov. 2026. 11:11

Simptomi kovida sve su sličniji običnoj prehladi i gripu, zbog čega nije uvek lako prepoznati infekciju. Među najčešćim simptomima su kašalj, zapušen nos, curenje nosa, glavobolja, umor i povišena temperatura, a neki oboleli prijavljuju i izrazito jak bol u grlu.

Oglas

Jedna od varijanti koronavirusa koja trenutno cirkuliše jeste XFG, poznata i kao Stratus. Prvi put se pojavila 2025. godine, a prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, krajem avgusta 2026. bila je najzastupljenija varijanta u svetu.

Reč je o kombinaciji dva ranija soja omikrona. Stručnjaci upozoravaju da se može nešto lakše širiti od prethodnih varijanti, ali za sada nema dokaza da izaziva teže oblike bolesti.

Jak bol u grlu jedan je od simptoma, ali nije karakterističan samo za ovu varijantu

Posebnu pažnju privukla su svedočenja obolelih koji bol u grlu opisuju kao osećaj da gutaju žilete. Reč je o intenzivnom bolu ili peckanju koje se pojačava prilikom gutanja.

Ipak, lekari upozoravaju da ovaj simptom nije karakterističan samo za varijantu Stratus. Bol u grlu javlja se i kod drugih varijanti kovida, kao i kod brojnih drugih respiratornih infekcija, piše The Healthy.

Ostali česti simptomi uključuju:

  • Kašalj i zapušen nos
  • Curenje nosa
  • Glavobolju
  • Umor i bolove u mišićima
  • Povišenu temperaturu i drhtavicu
  • Otežano disanje
  • Gubitak čula mirisa ili ukusa

Budući da se simptomi preklapaju sa simptomima gripa i prehlade, samo na osnovu njih nije moguće pouzdano utvrditi o kojoj je infekciji reč. Stručnjaci zato preporučuju testiranje kada postoji sumnja na zarazu.

Kada treba potražiti pomoć lekara?

Većina zdravih osoba sa blažim oblikom bolesti oporavlja se uz odmor, dovoljno tečnosti i ublažavanje simptoma, prenosi N1info.hr. Međutim, starije osobe, hronični bolesnici i osobe sa oslabljenim imunitetom imaju veći rizik od komplikacija.

Za određene rizične grupe mogu se koristiti antivirusni lekovi, ali je važno započeti terapiju u ranoj fazi bolesti, uglavnom u roku od pet do sedam dana od pojave simptoma. O primeni ovih lekova odlučuje lekar.

Poseban razlog za oprez predstavlja i dugotrajni kovid. Kod nekih osoba tegobe ne prestaju nakon akutne infekcije, već mogu trajati mesecima, pa čak i godinama.

Vakcinacija protiv kovida i gripa, redovno pranje ruku i izbegavanje bliskog kontakta sa obolelima i dalje su važne mere zaštite. Nošenje maske u prepunim zatvorenim prostorima takođe može smanjiti rizik od infekcije.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare