Oglas

namirnice kombo milan prostran
Foto: Shuttertock/TANJUG/ MILOS MILIVOJEVIC
Foto: Shuttertock/TANJUG/ MILOS MILIVOJEVIC

Apsurd: Jedna od najvećih mesara u Srbiji je ujedno i najveći uvoznik mesa

11. mar. 2022. 18:25
>
11. mar. 2022. 18:50

Profesor Poljoprivrednog fakulteta Milan Prostran, u razgovoru za Nova.rs, osvrnuo se na fenomen uvoza čak i one hrane koja može da se proizvede u Srbiji, poput mesa i brašna. Kao veoma apsurdan primer naš sagovornik je naveo da je srpski mesarski gigant "Matijević" ujedno i najveći uvoznik mesa.

Oglas

Prostran je ovaj slučaj objasnio kroz jednostavan primer: "Praška šunka, koju jedna druga fabrika proizvodi u Srbiji, do skoro je koštala 1.400 dinara po kilogramu, dok isti proizvod poznati gigant Matijević prodaje za 500. Ovolika razlika u ceni rezultat je toga što se za jeftiniji proizvod koristi zamrznuto meso koje se uvozi iz inostranstva", objašnjava profesor Prostran.Nova je povodom ovih navoda zatražila i komentar Mesne industrije "Matijević, ali do objavljivanja ovog teksta nismo dobili odgovor.Ranije su najveći deo proizvoda koji se uvoze u Srbiju činili upravo oni koji se u Srbiji ne proizvode – poput kafe, začina i južnog voća. Ipak, situacija se menja. Srbija je nekada bila poznata po stočarstvu, a sada masovno uvozimo meso."Sada se uvozi, recimo, svinjsko meso, ali i drugi proizvodi koji nam ne trebaju, preko velikih trgovačkih lanaca, a upravo to je karakteristika liberalnog tržišta, koji rezultira potpisivanjem velikog broja sporazuma", objašnjava Prostran.Na pitanje - zbog čega se u Srbiju uvozi 50.000 tona svinjskog mesa, Prostran odgovara da farmeri u Evropskoj uniji imaju 10 puta veće subvencije od naših farmera, te su za toliko puta konkurentniji.On, ipak, dodaje i da su sporazumi o slobodnoj trgovini ti koji formiraju tržište i dozvoljavaju uvoz, čime menjaju potrošačke navike. Ipak, on je naglasio da u "uvozno-izvoznom ratu" treba podržati domaće proizvođače.Kada je u pitanje razumevanje uvoza i izvoza u Srbiji, pre svega je potrebno znati da smo devetesetih i dvehiljadtitih godina imali potpuno drugačiji režim i raznolika ograničenja – u količini kontigenata i njihovoj ceni. Sa liberalizacijom tržišta, sa ulaskom u neoliberalni kapitalizam, sa potpisivanjem velikog broja sporazuma o slobodnoj trgovini, došla je i promena po pitanju uvoza.Uvoz, između ostalog, utiče i na sticanje novih navika, a prema rečima našeg sagovornika, najbolji pokazatelj toga je južno voće, koje je u rafovima srpskih prodavnica sve češće u ponudi. Zahvaljujući uvozu smo, za proizvode za koje nismo znali ni da postoje, uvrstili u naše jelovnike.Prostran ističe da je važno znati da određeni deo uveženih proizvoda čine najskuplja vina i žestoka alkoholna pića, kojima se snabdevaju luksuzni hoteli, koji u svojoj ponudi moraju da imaju kompletnu ponudu svetskih, skupih pića.Posebnu trgovinsku politiku vode i lanci marketa, te ukoliko pogledate ponudu u supermarketima, na rafovima ćete videti proizvode iz Nemače, Poljske ili Bugarske.Ipak, Prostran naglašava da ovo nikako ne znači da treba da uništimo domaću prizvodnju, već suprotno – da se borimo za domaći kvalitet i da kroz kupovinu domaćih proizvoda podržimo naše poljoprivredne proizvođače, koji su sitniji i nemoćniji.Kako je zaključio, Srbija se otvaranjem i potpisivanjem sporazuma o slobodnoj trgovini sa mnogim državama, posebno sa Evropskom unijom, izložila slobodnom tržišu, te se uvozi i ono što je potrebno, kao i ono što nije."Ali, u kriznim vremenima se vraćamo samo na ono što je najbitnije za ishranu čoveka – a te proizvode ne uvozimo", objasnio je Prostran.Brašno - ključna namirnicaO tome koliko je pitanje izvoza i uvoza važno, pogotovo u kriznim vremenima pokazuje i odluka da Srbija zabrani izvoza brašna, pšenice i kukuruza i ulja.Kako Prostran objašnjava, Srbija je, još u periodu Jugoslavije, uvozila manje količine brašna, i to brašna od tvrde pšenice, koje se kasnije koristi za proizvodnju kvalitetnih testenina."Treba imati u vidu da mi u našem sortimentu pšenica nemamo takavih tip tvrdih, čija je karakteristika vrlo mali prinos po hektaru, ali i kvalitetno zrno. Ovakvo brašno najviše se uvozi iz Italije, najvećeg svetskog proizvođača testenina", kaže Prostran.Iako, prema njegovim rečima, Srbija ima i višak pšenice, uvek smo, decenijama unazad, uvozili ovakav tip brašna. Trenutno u Srbiji nema uvoza pšenica, izuzev pomenute, male količine brašna od tvrde pšenice.BONUS VIDEO Koliko dajemo za uvoz struje – gosti Aleksandar Kovačević i Nikola Rajaković

video-cdn src="https://best-vod.umn.cdn.united.cloud/stream?asset=kolikodajemozauvozstrujegostialeksandarkovaeviinikolarajakovi-novas-worldwide&stream=hp3500&t=0&player=m3u8v&sp=novas&u=novas&p=n0v43!23t001" video-id="3135752"]***Pratite nas i na društvenim mrežama:FacebookTwitterInstagram

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare