Vakcine - ilustracija
Vakcine - ilustracija; Foto: Jennifer McAnally / Alamy / Profimedia

Tifusna groznica je možda retka u razvijenim zemljama, ali ova bolest, za koju se smatra da postoji milenijumima, još uvek predstavlja veliku opasnost, a prema istraživanju objavljenom 2022. godine, bakterija koja izaziva tifusnu groznicu razvija veliku otpornost na lekove.

Trenutno su antibiotici jedini način za efikasno lečenje tifusa, koji izaziva bakterija Salmonella enterica serovar Typhi (S Typhi). Ipak, tokom poslednje tri decenije, otpornost bakterije na oralne antibiotike raste.

Naučnici su sekvencionirali genome 3.489 sojeva S Typhia prikupljenih od 2014. do 2019. godine u Nepalu, Bangladešu, Pakistanu i Indiji, i otkrili porast ekstenzivno otpornih na lekove XDR Typhi.

XDR Typhi nije samo otporan na antibiotike koji se uobičajeno daju, kao što su ampicilin, hloramfenikol i trimetoprim/sulfametoksazol, već raste i otpornost na novije antibiotike, kao što su fluorokinoloni i cefalosporini treće generacije. Što je još gore, ovi sojevi se globalno šire velikom brzinom, piše Science Alert.

Dok većina slučajeva XDR Typhi potiče iz južne Azije, istraživači su identifikovali skoro 200 slučajeva međunarodnog širenja od 1990. godine – većina je stigla u jugoistočnu Aziju, istočnu i južnu Afriku, ali superbakterije tifusa su takođe pronađene u Ujedinjenom Kraljevstvu, Sjedinjenim Državama i Kanadi.

„Brzina kojom su se pojavili i širili visokorezistentni sojevi S Typhi poslednjih godina pravi je razlog za zabrinutost i naglašava potrebu za hitnim proširenjem mera prevencije, posebno u zemljama sa najvećim rizikom“, rekao je specijalista za zarazne bolesti Džejson Endruz sa Univerziteta Stanford u vreme objavljivanja rezultata.

Naučnici već godinama upozoravaju na tifus otporan na lekove. Prvi XDR soj tifusa identifikovan je u Pakistanu 2016, a do 2019. postao je dominantan genotip u naciji. Istorijski gledano, većina XDR sojeva tifusa se pobeđivala antimikrobnim sredstvima treće generacije, kao što su kinoloni, cefalosporini i makrolidi. Ali do ranih 2000-ih, mutacije koje daju otpornost na kinolone činile su više od 85 procenata svih slučajeva u Bangladešu, Indiji, Pakistanu, Nepalu i Singapuru. Istovremeno je zavladala i rezistencija na cefalosporine i danas je ostao samo jedan oralni antibiotik: makrolid, azitromicin. I ovaj lek možda neće delovati još dugo.

Studija iz 2022. objavljena u The Lancet Microbe, otkrila je da se mutacije koje daju otpornost na azitromicin sada takođe šire, „ugrožavajući efikasnost svih oralnih antimikrobnih sredstava za lečenje tifusa“. Iako XDR S Typhi još nije usvojio ove mutacije, ako bude – u ozbiljnoj smo nevolji. Ako se ne leči, do 20 odsto slučajeva tifusa može biti fatalno, a danas ima 11 miliona slučajeva tifusa godišnje.

Buduće epidemije mogu se donekle sprečiti konjugovanim vakcinama protiv tifusa, ali ako se pristup ovim vakcinama ne proširi globalno, svet bi uskoro mogao imati još jednu zdravstvenu krizu.

„Nedavna pojava XDR-a i S Typhi otpornog na azitromicin stvara veću hitnost za brzo širenje preventivnih mera, uključujući upotrebu tifusnih konjugiranih vakcina u zemljama sa endemskim tifusom“, pišu autori. „Ovakve mere su potrebne u zemljama u kojima je prevalencija otpornosti na antimikrobne lekove među izolatima S Typhi trenutno visoka, ali s obzirom na sklonost međunarodnom širenju, ne bi trebalo da budu ograničene na takva okruženja.“

Zdravstveni stručnjaci tvrde da nacije moraju proširiti pristup vakcinama protiv tifusa i investirati u nova istraživanja antibiotika. Otpornost na antibiotike jedan je od vodećih uzroka smrti u svetu.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare