Ibuprofen Foto: EMMELINE WATKINS / Sciencephoto / Profimedia

Prema novoj studiji, široko korišćen analgetik – ibuprofen – mogao bi imati značajne pozitivne efekte na kognitivne funkcije, uključujući pamćenje i brzinu reagovanja. Ova protivupalna supstanca, koja se najčešće koristi za ublažavanje glavobolje, zubobolje, bolova u leđima i simptoma prehlade, mogla bi, prema tvrdnjama istraživača, doprineti i poboljšanju moždanih funkcija.

Naučnici sa University College London navode da su efekti ibuprofena na zdravlje mozga toliko izraženi da se mogu porediti sa koristima koje donosi snižavanje povišenog krvnog pritiska. S druge strane, utvrđeno je da paracetamol – još jedan široko korišćen analgetik – može imati suprotan efekat i doprineti pogoršanju pamćenja.

Obimno istraživanje na pola miliona ispitanika

Studija je obuhvatila oko 540.000 ispitanika iz Ujedinjenog Kraljevstva, starosti do 73 godine, i fokusirala se na analizu kognitivnih efekata uobičajenih lekova. Ispitanici su bili evaluirani kroz testove koji mere brzinu reakcije, memoriju, sposobnost rasuđivanja i rešavanja problema.

Pročitajte još

Rezultati su pokazali da su osobe koje su uzimale jedan od deset čestih lekova postizale bolje rezultate na testovima u poređenju sa onima koji te lekove nisu koristili. Među lekovima sa najizraženijim pozitivnim efektima bili su oni koji se koriste za ublažavanje bola, lečenje upala, osteoartritisa, srčanih bolesti, astme, alergija i hipertenzije.

Negativni uticaji određenih lekova

Foto: Fluger René / ČTK / Profimedia

Sa druge strane, utvrđeno je da paracetamol i antidepresiv fluoksetin (izdaje se na recept) negativno utiču na pamćenje i sposobnost rešavanja problema. Migrenozni lek amitriptilin pokazao je još izraženije negativne efekte na kognitivne funkcije.

Potreba za uključivanjem kognitivnih testova u klinička ispitivanja

Autori studije naglašavaju da su rezultati indikativni i da ukazuju samo na korelaciju, a ne na uzročno-posledičnu vezu. Međutim, oni ističu važnost uvođenja rutinske procene kognitivnih funkcija u klinička ispitivanja svih novih lekova kako bi se omogućio informisan izbor terapije.

Neurolog Martin Rosor, glavni autor studije, izjavio je:

„Kognitivni neželjeni efekti uobičajenih lekova mogu imati značajan uticaj. Lekovi se široko koriste, a mnogi među njima mogu negativno delovati na kogniciju. Zbog toga bi trebalo razmotriti uvođenje standardnih kognitivnih procena u kliničkim studijama.“

Ograničenja i dalji pravci istraživanja

Dosadašnja istraživanja o uticaju lekova na moždane funkcije su ograničena, delom i zbog toga što se većina ovih lekova najčešće koristi kod starijih osoba, koje često istovremeno uzimaju više različitih terapija. To otežava izolaciju efekata pojedinačnih lekova i može dovesti do pogrešnog pripisivanja kognitivnih problema starenju.

Lekovi sa pozitivnim uticajem na kognitivne sposobnosti

Pored ibuprofena, pozitivne efekte na kognitivne testove imali su i sledeći lekovi i suplementi:

  • Aspirin
  • Kodein
  • Diklofenak (poznat i kao Voltaren)
  • Omega-3 trigliceridi (kod srčanih oboljenja)
  • Glukozamin (za osteoartritis)
  • Atorvastatin (za snižavanje holesterola)
  • Omeprazol i lanzoprazol (za želučane tegobe)
  • Multivitaminski suplementi

Rezultati su objavljeni u stručnom časopisu Brain and Behaviour, a studiju je finansirala britanska zdravstvena fondacija The Health Foundation.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare