Foto: Audtakorn Sutarmjam / Alamy / Profimedia

Nova studija iznosi upozoravajuće podatke.

Gubitak jednog od dva čula mogao bi da ukazuje na potencijalno smrtonosna zdravstvena stanja, pokazuje novo istraživanje.

Gubitak sluha povezan je sa većim rizikom od srčane insuficijencije, dok osobe sa slabim čulom mirisa imaju veći rizik da umru od neurodegenerativnih, respiratornih i kardiovaskularnih komplikacija, prema dva nova istraživanja.

Naučnici sa Karolinskog instituta u Švedskoj otkrili su da su od 2.500 učesnika oni koji nisu prošli test identifikacije mirisa sa 16 stavki — koji je uključivao mirise poput limuna, belog luka i kafe — bili u skoro 70 odsto većem riziku od smrtnog ishoda u poređenju sa onima koji su test uspešno rešili.

Studija, koja je prošlog meseca objavljena u časopisu JAMA Otolaryngology: Head & Neck Surgery, ispitivala je najčešće uzroke smrti povezane sa lošim čulom mirisa i otkrila da je demencija najveći faktor rizika.

Pročitajte još:

Stručnjaci kažu da bi redovni pregledi, slični onima za sluh i vid, mogli pomoći, a istraživanje podseća da je olfakcija — sposobnost mirisanja koja prema istraživanjima utiče i na ukus i pamćenje — važan pokazatelj opšteg zdravlja, prenosi NY Post.

„Vaše čulo mirisa nije samo miris i ukus“, rekla je Ingrid Ekstrom, glavna autorka studije, za JAMA. „To je i pamćenje i percepcija, kao i svesnost o okruženju u kojem se nalazite.“

U međuvremenu, ljudi sa blagim i izraženijim problemima sa sluhom bili su 15 i 28 odsto u većem riziku da razviju srčanu insuficijenciju u poređenju sa osobama sa očuvanim sluhom, prema opservacionoj studiji sprovedenoj na 164.000 učesnika u Velikoj Britaniji, koja je prošlog meseca objavljena u medicinskom časopisu Heart.

Korisnici slušnih aparata bili su u 26 odsto većem riziku.

Iako su za to najverovatnije odgovorni vaskularni problemi, istraživači su otkrili da psihološki stres koji prati gubitak sluha može dodatno pogoršati srčana oboljenja.

Naučnici su zaključili: „Ovi nalazi ukazuju na to da bi zdravlje sluha i psihološko blagostanje trebalo uzeti u obzir prilikom procene kardiovaskularnog rizika i osmišljavanja preventivnih strategija.“

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar