Oglas

Novo iz Geopoetike - Treće kolo edicije Hispanoamerička novela i roman "Čarobni sat" Julije Kristeve
Promo

Divna zemlja ružnih ljudi, kriza identiteta, i ravnoteža između reda i haosa: Tri nova izdanja Geopoetike

27. feb. 2026. 17:40

Roman "Čarobni sat" Julije Kristeve i dva nova naslova u ediciji "Hispanoamerička novela" - "Žitelji nedovršene ruševine" Hosea Donosa i "Začarani obluci" Rodriga Reja Rose objavljeni su u izdanju "Geopoetike".

Oglas

Jedan od dva romana iz najmlađe edicije "Geopoetike" - "Začarani obluci" potpisao je jedan od najoriginalnijih latinoameričkih pisaca današnjice Rodrigo Rej Rosa. U ovoj knjizi autor otkriva društvenu pozadinu svoje zemlje - Gvatemale, koja se bori da preživi sopstvene protivrečnosti.

Začarani obluci.jpg
Promo

"Gvatemala, divna zemlja ružnih ljudi. Mala republika u kojoj nikad nije ukinuta smrtna kazna, a linčovanje je jedina trajna manifestacija društvene organizacije", piše Rodrigo Rej Rosa. Grad Gvatemalu opisuje kao prototip tvrdog grada, u kojem se bogataši prevoze blindiranim kolima, a najuspešniji poslovni ljudi nose pancir košulje, grad u kom ništa nije kao što izgleda.

A onda pažnju usmerava ka sedamdesetogodišnjem parajliji koji se najviše ponosi što živi sâm i nikad nikome ne telefonira.

"Sâm kaže da mu je srce od kamena", piše Rodrigo Rej Rosa u knjizi koju je sa španskog prevela Ksenija Bilbija.

Žitelji nedovršene ruševine.jpg
Promo

U drugom delu iz iste edicije "Žitelji nedovršene ruševine" čileanski prozaista Hose Donoso "crta" dekadenciju viših staleža, odsustvo društvenog dijaloga, krizu identiteta...

Naime, u doba teške ekonomske krize vremešni bračni par sa užasom i strepnjom prati izgradnju moderne višespratnice u susedstvu svoje kuće, u stambenoj četvrti dobrostojeće građanske klase u čileanskoj prestonici. Iznenada, izgradnja prestaje - jer je graditelj bankrotirao. I tako od višespratnice ostaje samo nedovršeni skelet od čelika i betona. Glavni junaci novele, koju je sa španskog preveo Branko Anđić, doživljavaju tu nedovršenu avetinjsku ruševinu, naseljenu prosjacima, beskućnicima i siromasima koji su zasuli Santjago, kao pretnju svom svetu.

"Geopoetika" je objavila i roman "Čarobni sat" Julije Kristeve, cenjene bugarsko-francuske književne teoretičarke, semiotičarke i psihoanalitičarke. U ovom delu autorka donosi priču o složenoj mreži odnosa, znakova i potisnutih istina, u kojoj se sudaraju istorija, mit, psihoanaliza i savremena stvarnost.

Čarobni sat.jpg
Promo

Knjigu zasniva na priči o jednom pronalazaču i njegovom delu - Klodu Simeonu Pasmanu, zanatliji i učenjaku koji je osmislio astronomski sat Luja XV, napravljen da meri vreme sve do 9999. godine. Tom pričom opsednuti su likovi u romanu - Nivi, psihoanalitičarka, njen sin Stan, koji boluje od retke bolesti, i astrofizičar Teo. Julija Kristeva, vešto preplićući više narativnih niti, povezuju sadašnje, degradirano stanje Francuske, Evrope i sveta zahvaćenih nasiljem, fanatizmom, rigidnim identitetskim politikama, antiintelektualizmom i opštim padom kvaliteta života, sa predvečerjem Francuske revolucije krajem 18. veka. "Čarobni sat", kog je s francuskog preveo Pavle Sekeruš, postaje tako metafora za trenutak u kome se prošlost i sadašnjost prepliću, razotkrivajući krhku ravnotežu između razuma i nagona, reda i haosa.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare