Oglas

herman broh
Herman Broh Foto:- / Imagno / Profimedia/Promo
Herman Broh Foto:- / Imagno / Profimedia/Promo

Razgovor o "Nedužnima" Hermana Broha u "Parobrodu"

15. jul. 2021. 09:38

Razgovor o romanu "Nedužni" austrijskog pisca Hermana Broha, prvi put prevedenom na naš jezik, zakazan je za danas od 19 sati u beogradskoj Ustanovi kulture "Parobrod".

Oglas

O "Nedužnima" (izdava: Nojzac, Novi Sad, 2021) govoriće prevodilac i izdavač Relja Dražić i filmski i književni kritičar Miroljub Stojanović, a moderatorka je Katarina Lazić, urednica književnog programa u Parobrodu, najavljeno je iz ove ustanove kulture.Brohov poslednji roman, sastavljen je od 11 priča koje se kritički odnose na period od 1913. do 1933. u Nemačkoj, a ovim izdanjem izdavačka kuća "Nojzac" obeležava i 70. godišnjicu od smrti jednog od rodonačelnika savremenog evropskog romana.

1626334556-image0011.jpg
Foto:Promo | Foto:Promo

Avangardni polifonijski roman "Nedužni" iz 1950. godine bavi se temom krivice "nedužnih" ljudi, onih kojima su otete vrednosti, u sebe izolovanih ljudi, kao i propastima vrednosnog sistema, koja je velika zajednička tema Brohove trilogije "Mesečari" i "Vergilijeve smrti". Inspirisan Mocartovom operom "Don Đovani", od uvodne "Parabole o glasu" kojom rabin ukazuje da su ćutanje i zvuk, čujnost, jedinstvo vremena, kojom se otvara prva priča "Jedriti sa povetacem", Broh stihovima sa brojevima, uvodi istorijsku dimenziju u svoju pripovest, navodi izdavač.Brohu je poznanstvo sa bečkim pesnikom Gustavom Grezerom (1879-1958) poslužilo za "lik pčelara" u "Baladi o pčelaru". "Priču služavke Cerline", koju je Hana Arent kada je roman objavljen označila kao jednu od najlepših ljubavnih priča svetske književnosti, izvodila je na sceni u Parizu od 1986. godine glumica Žana Moro.Austrijski pesnik, pisac i filozof Herman Broh, rođen u Beču 1886. a preminuo 1951. u Njuhejvenu u Americi  studirao je tehniku i mašinstvo u Austriji. Iz judaizma je prešao u katoličanstvo, a nakon "anšlusa" 1938. godine proveo je 18 dana u zatvoru. Potom se sklonio u Veliku Britaniju, u čemu su mu pomogli Džejms Džojs i Stiven Hadson, odakle je, uz podršku Tomasa Mana i Alberta Anštajna, otišao u Njujork. Broh se u emigraciji bavio ljudskim pravima i promišljanjem totalitarizma, a posthumno je predložen za Nobelovu nagradu za književnost, podseća izdavač.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare