Klod Mone, Dama u bašti, 1867, Foto: Wikipedia.org

Kraljevska umetnička akademija u Londonu, večeras od 20h, emituje preko svog Fejsbuk profila film o izložbi "Slikanje modernog vrta: Od Monea do Matisa", uz stručne vodiče, prizore najlepših bašta i galerija iz Evrope.

Uvodnu reč održaće Fil Grabski, izvršni producent, koji će tokom cele projekcije biti uživo na mreži i odgovarati na pitanja i komentare gledalaca. Projekciju možete pratiti preko ovog linka.

Izložba, održana u Kraljevskoj umetničkoj akademiji u Londonu proleća 2016, fokusirala se na ulogu koje su vrtovi igrali u razvoju likovne umetnosti od početka 1860-ih do 1902-ih. Impresionisti su prvi u istoriji izneli svoje štafelaje u prirodu a bašte i vrtovi su im pružali bogat i šarolik izvor inspiracije, uz neprocenjivu slobodu da istražuju svet oko sebe koji se večito menja.

Jedan od najznačajnijih slikara vrtova, francuski impersionista Klod Mone, tvrdio je da je baštovan koliko i slikar, ali daleko od toga da je bio usamljen u svojoj fasciniranosti svetom hortikulture. U filmu ćemo videti remek-dela Renoara, Pisaroa, Bonara, Sezana, Sardženta i Matisa…

Renoar je slikao Monea dok slika svoj vrt 1873. Slikama ove dvojice majstora otvorena je izložba.
– Možda je cveće krivo što sam postao slikar – govorio je Mone.

Pjer-Ogist Renoar, Mone slika u svojoj bašti, 1873. Foto: Wikiart.org

„Mone i bašte su jedna vrtoglava kombinacija koja ispunjava galerije mirisom, da je prava sreća što Kraljevska akademija nije štedela na njegovim cvetnim vizijama iz Aržanteja, Veteja iil Živernija, a još božanstvenije je što su sve te slike ravnomerno „posađene” u intervalima kroz celu postavku, sve do velikog finala na kraju – spektakulatnog prizora lokvanja i moderne umetnosti u punom sjaju”, pisala je u svom prikazu izložbe Lora Kaming iz „Gardijana”.

Sem pomenutih slikara, na izložbi su bila i dela Bazija, Kajbota, Klimta, Munka, Noldea, Bonara… ali ništa se nije moglo uporediti sa Moneovim baštama, ocenila je kritičarka.

Klod Mone, Lokvanji, 1915, Foto: Wikipedia.org

„U poznom dobu Mone je govorio da je ponosniji na svoju baštu nego na svoju umetnost i možda je baš zato panorama od tri dela ‘Lokvanja iz Živernija’, sada prvi put ujedinjena na istom mestu nakon decenija, tako veličanstvena, tako nadmoćna. Obala je uklonjena. Sve što vidite su voda, cveće, lišće, odrazi, svetlost, i tako ukrug. Ne postoji gore ili dole, nema kraja lepoti ovom sazvežđu boje u tečnom prostoru i vazduhu. Moneova bašta je lepa van svakog merila”, zaključila je Kamingova.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare