live stream kupovina
Foto: Xu Congjun / ChinaImages / Profimedia

Pre osam meseci Meg Hu je dala otkaz aviokompaniji u Guangžuu, gde je radila kao stjuardesa, i počela da radi na ostvarenju svog sna – da postane onlajn zvezda.

Preuredila je stan u studio i počela je da priča, baš mnogo. Naime, 27-godišnja Hu je influenserka, ali ne bilo koja. Od januara ona radi kao striming voditelj na Taobau, Alibabinoj onlajn prodavnici i prati je više od 400.000 ljudi.

„Non stop pričam. Grlo me užasno boli. Ali na ovom poslu morate mnogo da pričate jer je vaše dobro raspoloženje zarazno. Ne možete polovično da radite stvari. Vaš entuzijazam će pokrenuti publiku“, rekla je ona CNN-u.

Hu je pripadnik nove generacije u Kini koja vlada lajvstrim šopingom, novim oblikom trgovine koji je brzo prerastao u industriju vrednu 66 milijardi dolara. Iako je ova vrsta kupovine deo kineske internet kulture već godinama, analitičari kažu da je zbog pandemije koronavirusa postala menjstrim.

Čak ima podršku i kineske vlade koja ovu industriju smatra „novim motorom“ razvoja i napretka i podstiče strimovanje uživo kao rešenje za nezaposlenost koja je u porastu zbog epidemije.

Šta je lajv strim šoping?

Lajv strim šoping je kombinacija zabave i e-trgovine. Gledaoci kupuju onlajn od ljudi koji im pokazuju svoja najnovija „otkrića“ – od karmina do deterženta – i to u realnom vremenu.

Koncept je sličan TV prodaji ali je mnogo moderniji, mobilniji i interaktivniji. Voditelji mogu da dele kupone i popuste a gledaoci mogu da pošalju virtuelni „poklon“ domaćinima.

Hu, kao i druge njene kolege, kaže da uspeti u ovom polju ipak nije lako i retki su oni koji uspeju da svoje veštine pretvore u unosnu karijeru.

U prvoj polovini godine, više od 10 miliona lajv strim e-kupovina organizovano je onlajn. Od marta, 560 miliona ljudi gledalo je lajv strim kanale u Kini, što je značajan skok u odnosu na 126 miliona koliko ih je bilo u junu prošle godine.

Stručnjaci kažu da je pandemija korone doprinela tome da lajv strim šoping postane mejnstrim za dva-tri meseca a ne za dve-tri godine koliko bi mu trebalo da nije bilo epidemije.

Eksperti očekuju i da će se industrija i dalje razvijati. Tokom 2019. ova vrsta trgovine bila je „teška“ 66 milijardi dolara, a do kraja ove godine očekuje se da će vredeti 170 milijardi.

Analitičari očekuju i da će se ovaj trend preliti i na druge zemlje. Amazon već ima kućni video striming hab, a u Jugoistočnoj Aziji, Alibabina Lazada omogućava onlajn strimerima da promovišu robu.

Kako izgleda dan onlajn strimera?

Ono što ovaj posao čini toliko primamljivim je mogućnost dobre zarade. Velike zvezde mogu da zarade milione dolara godišnje.

Za ljude poput Hu, ovaj trend predstavlja „i šansu i izazov“,

Broj gledalaca je možda skočio ali sada imamo i sedam-osam puta više lajv strimera koji prodaju iste prozvode i rade iste stvari, kaže ona.

Hu sada za mesec dana zaradi onoliko koliko je zarađivala za godinu.

Međutim, nije sve tako sjajno. Radno vreme ume da bude naporno. Hu uglavnom provodi sedam sati dnevno pričajući onljan sa fanovima i nudeći im sve, od vaučera za letovanje do grickalica i kozmetike. Onda noću provede još nekoliko sati pripremajući se i učeći o proizvodima koje namerava da pošalje.

„Svako jutro se probudim, radim, radim, jedem, radim i onda spavam. Teško je“, rekla je Hu.

Sama produkcija takođe izuskuje čitav tim ljudi. Više od 20 njih radi iza kamere, uključujući lokalnu agenciju koja joj pomaže u izboru predmeta, savetuje koje i kakve ponude da nudi gledaocima i kako da isplanira snimanja.

Suprug joj pomaže radeći sitne poslove a povremeno se i on pojavi ispred kamere.

Hu i njen tim zarađuju tako što kompanije plaćaju da im reklamira proizvode a onda uz to Hu dobija proviziju od svakog proizvoda koji proda. Uobičajena provizija varira od 6 do 16 posto, zavisno od platforme.

Kao i ostatak sveta i Kina je pogođena finansijskom krizom posle epidemije kovida 19, zbog čega vlada pokušava da iskoristi popularnost onlajn lajv striminga i tako smanji stopu nezaposlenosti.

Ministarstvo rada i zapošljavanja je u maju dodalo „lajv striming voditelj“ na listu zvaničnih profesija, što znači da vlada sada broji ljude koji se ovim bave kao zvanično zaposlene.

Neki gradovi čak rade na tome da se i sami pretvore u lajv strim šoping havode. U Guangžuu, gradu gde Hu radi, gradski oci se nadaju da će od njega napraviti „lajv strim prestonicu“ zbog čega su u junu organizovali trodnevni lajv strim šoping festival sa više od 200.000 emisija.

I pored vladine podrške, analitičari upozoravaju da uticaj ove industrije na oporavak ekonomije neće biti preveliki.

Ksiaofeng Vang, analitičar u istraživačkoj firmi Forester, kaže da lajv strim šoping i dalje čini mali procenat – oko 5 posto – tržišta trgovine.

„Ne očekujem da će lajv strim onlajn trgovina svojeručno spasiti ekonomiju“, rekla je ona.

Pa ipak, mnogi su zainteresovani da ulažu i rade u ovoj industriji.

„Ljudi koji hoće ovim da se bave treba da znaju da ih čeka naporan posao“, kaže Heng Ksi, izvršni direktor Najc MCN, agencije koja predstavlja Hu i još 150 onlajn prezentera.

„U pitanju je intenzivan posao koji mnogi ne mogu da rade. Mnogi su odustali“, dodaje Heng.

Pročitajte još:

Odustati ili ne je upravo pitanje koje muči Svena Žua, lajvstrimera iz Hebei provincije koji pokušava da pokrene novu karijeru u aplikaciji Doujin, kineskoj verziji TikToka.

Ovaj bivši konsultant je u januaru ostao bez posla i odlučio je da se okuša kao prodavac na Doujinu.

Da bi uspeo na platformi, potrebno je da prikupi minimum 1000 pratilaca, što Žuu predstavlja problem. Da bi prikupio potrebnu publiku počeo je da vodi dvočasovne „četove“ svakog dana.

Iskustvo je, kaže, bilo bolno. Retki posetioci bi ostali da pogledaju njegove četove a „lajkovi“ su bili retki.

Osam meseci kasnije, Žu kaže da nije siguran da je ovo profesija za njega. Ovaj 30-godišnjak još uvek nije siguran da li će odustati ali kaže da je ostao bez iluzija kada je ova industrija u pitanju i da su priče o uspehu preko noći budalaština.

„Nije dobro. Sistem uopšte nije tako jednostavan kao što deluje“, rekao je on.

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar