Foto: Shutterstock

Električni automobili su sve popularniji, ali su novi modeli i dalje skupi. Da li se isplati prepraviti običan automobil u električni? Kako to funkcioniše kod automobila, kamiona ili autobusa?

„Prepravka dizel-autobusa u električni nije fascinantna samo s tehničke tačke gledišta, već je i ekonomična“, tvrdi Hans-Georg Herb, direktor firme „Elera“ iz Erfurta, specijalizovane za konverziju vozila sa motorima na unutrašnje sagorevanje u vozila na električni pogon, piše N1.

U njegovoj radionici je autobus star 10 godina, veliki dizel-motor već je uklonjen, a biće ugrađena zadnja osovina s dva veoma efikasna elektromotora.

Na mestu gde je nekada bio motor, sada ima dovoljno prostora za baterije. „Ovde možemo da ugradimo osam baterija, kapaciteta 200 kilovat-sati. Autobus s njima može da pređe oko 250 kilometara“, objašnjava Herb.

Prepravka autobusa se isplati

U zavisnosti od veličine baterije, prepravka košta od 300.000 do 340.000 evra po autobusu. To se isplati, jer su novi električni autobusi duplo skuplji.

Potražnja za autobusima na baterije za gradski prevoz je velika, pre svega zbog propisa koje je uvela Evropska unija. Više od polovine svih novih gradskih autobusa trebalo bi u narednih nekoliko godina da ima električni pogon. Procenjuje se da je reč o više od 3.000 elektro-autobusa godišnje samo u Nemačkoj, odnosno više od 15.000 u EU.

Najveći proizvođači trenutno ne mogu da pokriju potražnju za novim električnim autobusima. Istovremeno, oni su unosni i isplativi, jer zahtevaju manje održavanja.

Hans-Georg Herb zato očekuje da će širom sveta naglo porasti potražnja za autobusima koji su prepravljeni u električne. Pad cena baterija i sve veća masovna proizvodnja komponenti i električnih motora čine tu varijantu privlačnom, jer su se troškovi prepravke otprilike prepolovili. „Procenjujem da će više od polovine autobusa koji danas saobraćaju, biti prepravljeno i da će dobiti motore na električni pogon“, siguran je Herb.

Da li se prepravka isplati i za privatne automobile?

Elektromotori mogu u principu da se ugrade u sva vozila: motor s unutrašnjim sagorevanjem i menjač se uklanjaju, a ugrađuju se elektromotor i baterije. Zatim dolazi elektronsko upravljanje, koje inženjeri moraju da razvijaju posebno za svako vozilo.

Svoje prvo iskustvo Herb je stekao 2014. s modelom Porche 911 koji je u svojoj radionici prepravio u automobil na električni pogon. Usledili su drugi, stariji automobili, zatim kamioni, a sada i autobusi.

Prepravka klasičnog automobila košta oko 60.000 evra, objašnjava Herb, pokazujući pritom na crni „jaguar“ iz 1993. „U ovom slučaju kupac želi da njegov automobil bude električni i ugradićemo mu stariju Tesla-tehnologija s Teslinim modulima“.

Kompleti s motorom i baterijom koštaju najmanje 10.000 evra za klasične automobile, plus trošak za više od 100 sati rada. Onaj ko je u stanju da sve sam instalira, taj će uštedeti mnogo novca, piše DW.

Međutim, kada je reč o oldtajmerima, prepravka se ekonomski ne isplati, kaže Herb. „Oldajmeri se generalno ne voze mnogo i operativni troškovi nisu važni. Prepravka je u tom slučaju više hobi“, objašnjava on.

Firma Hans-Georga Herba dobija dva do četiri zahteva za prepravkama nedeljno. Međutim, zamena motora se ni kod običnih automobila ne isplati, naglašava Herb.

„Kada me za savet pitaju ljudi koji imaju recimo VW Polo, ja im kažem da recimo VW E-Up mogu da dobiju mnogo jeftinije i verovatno je mnogo bolji od prepravljenog Pola. Nema smisla raditi prepravke za takve automobile“, ističe Herb.

Prepravka – posao budućnosti

U radionici na prepravku čekaju i tri potpuno nova kamiona. Jedan od njih je Fuso, mali kamion Dajmlera i Micubišija koji se do sada proizvodio samo s motorom sa unutrašnjim sagorevanjem. On sada dobija električni pogon na sva četiri točka, dobija baterije, kao i posebno razvijeni softver.

Herbova i slične radionice u Nemačkoj dobijaju narudžbine prvenstveno iz gradova i opština u zemljama Evropske unije, jer oni moraju da ispune nove zahteve EU za zaštitu klime. Cilj je da se smanji emisija štetnih gasova, ali i buka koju proizvode motori s unutrašnjim sagorevanjem. I veliki dostavljači, poput američkog isporučioca paketa UPS, u sve više svojih vozila ugrađuju električne motore.

Bonus video: Dobre, i ne tako dobre strane nove Mercedesove C-Klasse

Pratite nas i na društvenim mrežama: Facebook Twitter Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare