Skarlet Johanson, Kejt Blančet, Džozef Gordon Levit Foto:EPA/TOLGA AKMEN/EPA/JUAN HERRERO/EPA/URS FLUEELER

Više od 700 umetnika, pisaca i stvaralaca, među kojima su Skarlet Johanson, Kejt Blanšet i Džozef Gordon-Levit, ujedinilo se iza nove kampanje protiv veštačke inteligencije, u kojoj prozivaju tehnološke kompanije zbog eksploatacije autorskih dela bez dozvole.

Dok zakonodavci sa obe strane Atlantika razmatraju nove regulative koje se odnose na podatke za treniranje veštačke inteligencije, kampanja poručuje da „krađa našeg rada nije inovacija. To nije napredak. To je krađa – prosto i jednostavno.“

PROČITAJTE JOŠ

Za Johanson, Blanšet, Gordon-Levita i stotine drugih, borba za autorstvo nije važna samo radi zaštite sopstvenih interesa, već i čitavog američkog kreativnog sektora – filma, televizije, muzike, izdavaštva i digitalnih medija – koji, kako se navodi u saopštenju, „obezbeđuje milione radnih mesta, podstiče ekonomski rast i projektuje kulturnu moć na globalnom nivou“. U pismu se ističe da je taj ekosistem ugrožen jer AI programeri prikupljaju kreativna dela, često bez ovlašćenja, nadoknade ili transparentnosti, prenosi Variety.

„Američka kreativna zajednica predmet je zavisti širom sveta“, navodi se u saopštenju. „Ali umesto da poštuju i štite ovu dragocenu vrednost, neke od najvećih tehnoloških kompanija – često podržane privatnim kapitalom i drugim finansijerima – koriste rad američkih stvaralaca za izgradnju AI platformi, bez obzira na zakone o autorskim pravima.“

Kampanja poziva kompanije da sklapaju ugovore o korišćenju sadržaja ili partnerstva, kao što su neke već učinile.

Kejt Blančet Foto:EPA/RICCARDO ANTIMIANI

„Postoji bolji put“, navodi se u saopštenju, uz tvrdnju da odgovorni ugovori o licenciranju mogu omogućiti razvoj veštačke inteligencije uz istovremeno poštovanje prava autora. „Moguće je imati sve. Možemo imati naprednu, brzo razvijajuću veštačku inteligenciju i istovremeno obezbediti da se prava stvaralaca poštuju.“

Johanson je i ranije otvoreno govorila o opasnostima veštačke inteligencije i godinama se borila protiv rekreiranja sopstvenog lika. U februaru 2024. objavila je saopštenje u kome je oštro osudila viralni video u kojem se AI verzija nje same, zajedno sa drugim slavnim ličnostima, pojavljuje u protestu protiv antisemitskih objava Kanjea Vesta. Takođe je u novembru 2023. pokrenula pravni postupak protiv jedne AI aplikacije koja je bez dozvole koristila njeno ime i lik u onlajn reklami, a u maju 2024. osudila je OpenAI zbog korišćenja njenog glasa iz filma „Her“ iz 2013. godine, reditelja Spajka Džounza, kao inspiracije za GPT-4o čet-bota pod imenom Skaj.

View this post on Instagram

A post shared by NBC News (@nbcnews)

Blanšet je, s druge strane, više puta govorila o veštačkoj inteligenciji, uključujući i 2024. godine u Torontu, tokom razgovora sa izvršnim direktorom TIFF-a Kameronom Bejlijem. Tom prilikom je rekla: „Mislim da je izuzetno važno razgovarati o svakoj novoj tehnologiji. Verujem da moramo biti veoma oprezni, jer inovacija bez mašte može biti veoma, veoma opasna stvar.“

Prošle godine su Blanšet i Gordon-Levit bili među 400 holivudskih reditelja, pisaca, glumaca i muzičara koji su potpisali otvoreno pismo Kancelariji za naučnu i tehnološku politiku Bele kuće tokom mandata Donalda Trampa, pozivajući administraciju da ne umanjuje zaštitu autorskih prava na zahtev AI kompanija.

Kompletno saopštenje glasi:

„Krađa nije inovacija.

Američka kreativna zajednica predmet je zavisti širom sveta i stvara radna mesta, ekonomski rast i izvoz kulturnih vrednosti.

Ali umesto da poštuju i štite ovu dragocenu vrednost, neke od najvećih tehnoloških kompanija, često podržane privatnim kapitalom i drugim finansijerima, koriste rad američkih stvaralaca za izgradnju AI platformi bez dozvole i bez poštovanja zakona o autorskim pravima.

Umetnici, pisci i stvaraoci svih profila udružuju se oko jednostavne poruke: krađa našeg rada nije inovacija. To nije napredak. To je krađa – prosto i jednostavno.

Postoji bolji put – kroz ugovore o licenciranju i partnerstva, jer su neke AI kompanije već izabrale odgovoran i etičan način pribavljanja sadržaja i materijala koje žele da koriste. Moguće je imati sve: naprednu, brzo razvijajuću veštačku inteligenciju i istovremeno osigurati poštovanje prava stvaralaca.“

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar