Bivšoj ministarki Vesni Bratić zadržavanje do 72 sata: Tvrdi da je direktore škola smenila zakonito

To je "Vijestima" saopštio njen branilac, advokat Mitar Šušić.

Istakao je da se Bratić pred tužiocem branila da je 2021. godine zakonito smenila više od 100 direktora škola.

"Branila se isto kao što se branila država, da ih je smenila po zakonu jer nisu ispunili svoje zakonske obaveze, zbog čega su i razrešeni", kazao je Šušić.

Bratić je uhapšena ranije danas u istrazi SDT-a, prenele su Vijesti.

Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) uhapsili su je jutros u Podgorici. Ona je posle 11 časova privedena u zgradu "Limenka", gdje je sedište SPO-a. Taj objekat je napustila nakon saslušanja oko 13 časova.

"Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalno policijsko odjeljenje je, u Podgorici, lišilo slobode jedno lice, zbog postojanja osnova sumnje da je učinilo krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Specijalno državno tužilaštvo će, nakon saslušanja lica lišenog slobode kao osumnjičenog, obavijestiti javnost o daljem toku postupka", saopštio je SDT.

Bratić je uhapšena u odvojenoj istrazi SDT-a, koja nema veze sa jutrošnjim hapšenjem bivšeg direktora Uprave za imovinu Blaža Šaranovića.

Vesna Bratić je izabrana 2020. godine za ministarku prosvete, nauke, kulture i sporta u Vladi premijera Zdravka Krivokapića.

U prvoj polovini mandata smenila je gotovo sve direktore škola u Crnoj Gori.

I dok je opozicija na čelu sa Demokratskom partijom socijalista tvrdila da su smene politički revanšizam, Bratić je razrešenja u prosveti pravdala depolitizacijom školstva, tvrdeći da je deo smijenjenih direktora "zloupotrebio obrazovne ustanove u političke svrhe".

Opozicija je optuživala Vesnu Bratić da je na mesta smenjenih direktora postavila sebi ideološki bliske kadrove.

Zbog smene direktora, bivša ministarka nije dužna da nadoknadi štetu državi nastalu nakon nekoliko do sad okončanih suđenja i pravosnažnih presuda, jer je takva prvostepena presuda sudije podgoričkog Osnovnog suda Nikole Boškovića.

U presudi iz decembra prošle godine piše da se odbija zahtev kojim je traženo da se Bratić obaveže da državi isplati iznos od 15.281 euro na ime naknade štete koju je država pretrpela plaćanjem parničnih troškova u postupcima po tužbama bivših direktora.