Oglas

Caribbean Sea, International Waters. 17 November, 2025. The U.S Navy Freedom-variant littoral combat ship USS St. Louis, left, in formation with the Mexican Navy Oaxaca-class patrol ship ARM Tabasco, right, during a passing exercise, November 17, 2025 in
Ilustracija: US Navy Photo / Alamy / Profimedia
Ilustracija: US Navy Photo / Alamy / Profimedia

Američka armada stigla do Irana, Tramp dobio dramatičan obaveštajni izveštaj. Šta dalje?

autor:
27. jan. 2026. 15:31

Položaj iranske vlade najslabiji je još od Islamske revolucije 1979. godine, pokazuju američki obaveštajni izveštaji koji su predstavljeni predsedniku Donaldu Trampu.

Oglas

Prema navodima više izvora upoznatih sa sadržajem izveštaja, protesti koji su izbili krajem prošle godine ozbiljno su uzdrmali delove vlasti, naročito zato što su se proširili i na oblasti koje su se do tada smatrale čvrstim uporištima podrške vrhovnom vođi, ajatolahu Aliju Hamneiju, piše New York Times.

Ekonomski kolaps i nasilno gušenje protesta

Iako su se protesti u međuvremenu stišali, iranska vlada se i dalje nalazi u izuzetno teškoj situaciji. Obaveštajni izveštaji konstantno ukazuju na to da je, pored političkih nemira, iranska ekonomija pala na istorijski najniži nivo.

Upravo su ekonomske teškoće krajem decembra podstakle prve sporadične proteste. Kada su se demonstracije tokom januara proširile, vlasti u Teheranu shvatile su da nemaju mnogo prostora za ublažavanje finansijskih problema građana, pa su pribegle nasilnom gušenju protesta, što je dodatno udaljilo veliki deo stanovništva od režima.

Podeljena mišljenja u Vašingtonu

Iako američka vojska pojačava prisustvo u regionu, još uvek nije jasno koje konkretne korake razmatra Trampova administracija. Iz Bele kuće poručuju da predsednik pažljivo prati razvoj situacije.

„Predsednik Tramp redovno dobija obaveštajne izveštaje o dešavanjima širom sveta“, izjavila je portparolka Bele kuće Karolin Livit, dodavši: „Bilo bi neodgovorno da se vrhovni komandant ne informiše o takvim pitanjima. Kada je reč o Iranu, predsednik Tramp i dalje pomno prati situaciju.“

Tokom nasilnog gušenja protesta, Tramp je zapretio mogućim napadom na Iran, ali su njegovi savetnici bili podeljeni oko koristi takvog poteza, naročito ako bi se radilo samo o simboličnim vojnim udarima.

Tramp razmatrao napad, pa odustao?

Prema dostupnim informacijama, Tramp je odustao od neposrednog napada kao znaka podrške demonstrantima nakon što je iranska vlada obustavila planirano pogubljenje jednog od učesnika protesta. Visoki američki zvaničnik navodi da je i izraelski premijer Benjamin Netanjahu zatražio od Trampa da odloži eventualni napad.

Ipak, ideja šire vojne kampanje i dalje je privlačna nekim od Trampovih najtvrđih saveznika, koji u trenutnoj krizi vide priliku za rušenje iranskog rukovodstva. Sam Tramp nastavlja da preti upotrebom sile, nazivajući pojačanje pomorskih snaga u regionu – „armadom“.

„Cilj je kraj režima“

Predsednik SAD je javno razmatrao i opcije vezane za iranski nuklearni program, upućujući upozorenja Teheranu i podsećajući na prošlogodišnje napade koje je naredio na najutvrđenija iranska istraživačka postrojenja.

Republikanski senator Lindzi Grejam izjavio je da je proteklih dana razgovarao sa Trampom o Iranu i da očekuje da predsednik ispuni obećanje i pruži podršku Irancima koji protestuju protiv svoje vlade.
„Cilj je kraj režima“, rekao je Grejam. „Možda danas prestanu da ih ubijaju, ali ako ostanu na vlasti i sledećeg meseca, nastaviće sa ubistvima.“

Jačanje američkog vojnog prisustva

Od juče se nosač aviona Abraham Lincoln, u pratnji tri ratna broda opremljena krstarećim raketama „tomahavk“, nalazi u zoni odgovornosti američke Centralne komande u zapadnom Indijskom okeanu, potvrdio je američki zvaničnik koji je želeo da ostane anoniman. Vojni izvori navode da bi nosač, u slučaju naredbe Bele kuće, mogao da deluje u roku od jednog do dva dana.

Sjedinjene Države su već uputile desetak dodatnih borbenih aviona F-15E u region kako bi ojačale vazdušne snage. Pentagon je takođe rasporedio dodatne sisteme protivvazdušne odbrane „Patriot“ i „THAAD“ radi zaštite američkih snaga od mogućih iranskih raketnih napada kratkog i srednjeg dometa.

Pored toga, bombarderi dugog dometa, koji su stacionirani u SAD i sposobni da gađaju ciljeve u Iranu, ostaju u stanju povišene borbene gotovosti. Pentagon je podigao nivo pripravnosti pre dve nedelje, nakon što je Tramp zatražio vojne opcije kao odgovor na gušenje protesta u Iranu.

Konsultacije sa regionalnim saveznicima

Poslednjih dana zvaničnici Pentagona intenzivirali su konsultacije sa saveznicima u regionu. Admiral Bred Kuper, komandant Centralne komande SAD, tokom vikenda je posetio Siriju, Irak i Izrael, gde se sastao sa američkim vojnim zvaničnicima i regionalnim partnerima.

Prema rečima visokog vojnog izvora, osnovni cilj putovanja bio je obilazak američkih trupa i pritvorskih centara u severoistočnoj Siriji, odakle je američka vojska prošle nedelje započela premeštanje zarobljenih pripadnika Islamske države u Irak.

Istovremeno, američki zvaničnici uputili su jasnu poruku vlastima u Bagdadu: u slučaju eskalacije napetosti sa Iranom, svaki napad šiitskih milicija na američke baze ili vojnike biće odgovorjen silom. Trampova administracija je o Iranu takođe razgovarala sa zvaničnicima Izraela, Saudijske Arabije i Katara.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare