Oglas

Sednica_Vlade_Srbije_03_Milica_Vuckovic_b
Aleksandar Vučić Foto: FoNet/Milica Vučković
Aleksandar Vučić Foto: FoNet/Milica Vučković

Vučićevo novo simuliranje borbe protiv korupcije i koliko će nas to koštati?

autor:
19. jan. 2025. 20:02

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je krajem decembra najavio (ponovo) borbu protiv korupcije i to "najžešću" do sada. Protiv korupcije, na koju režim svakodnevno podsećaju studenti i građani na protestima, a koja je ubila 15 ljudi u Novom Sadu. A to je samo vrh ledenog brega... Za 12 godina Srbija je skliznula u društvo izrazito koruptivnih zemalja, prema globalnoj listi indeksa percepcije korupcije, što govori o tome koliko je na tom polju urađeno, iako su i Vučić i SNS na vlast došli obećavajući da će se prvo s time uhvatiti u koštac. Za gotovo mesec dana od nove najave, nismo videli ništa, niti čuli ijedno ime od pominjanih "multimilionera, čak iz redova SNS", iako je predsednik gotovo svakodnevno na nekoj od televizija. S druge strane, ne propušta da pomene Dragana Šolaka.

Oglas

„Do 31. marta građani iz Srbije videće najžešću borbu protiv korupcije, protiv ljudi koji su direktno ili indirektno u vlasti, sa njima povezani, u poslednje, slobodno mogu da kažem, čak i 24 godine“, poručio je Vučić, obećavajući tako da će za naredna dva meseca uraditi ono što nije za 12 godina vlast

N1 podseća da je pre 12 godina isti čovek, samo tada na drugoj funkciji, najavljivao je istu borbu protiv korupcije. „Veoma brzo videćete velike i značajne rezultate, ljudi u Srbiji će moći o tome da sude. Ono što je sigurno, niko u Srbiji ne može i nema prava da pljačka imovinu građana ove zemlje, a da za to ostane nekažnjen“, govorio je Vučić u septembru 2012.

Već u decembru 2012. godine uhapšen je biznismen Miroslav Mišković, ali se „proces veka“ kako su ga nazivali mediji, završio kao i Vučićeva borba protiv korupcije… Mišković je pravosnažno oslobođen optužbi. A koliko je proces koštao građane Srbije? Po međunarodnoj arbitražnoj presudi – država Srbija dužna je da isplati više od 32,7 miliona evra.

Ova presuda, u koju je Radar imao uvid, otkrila je i da je Vučićevo učvršćivanje vlasti na navodnoj borbi protiv korupcije, u slučaju Miškovića, bilo zasnovano na, kako se navodi, nezakonitom uticaju na pravosuđe, propagandi u medijima i kršenju osnovnih ljudskih prava, što je državu Srbiju na kraju koštalo.

Podsetimo i da je neposredno pred hapšenje Mišković bio „tajkun koji preti Aleksandru Vučiću“, „drži medije pod kontrolom“ i „neko ko želi da ga zbaci s vlasti“. Po svemu sudeći, „današnji“ Mišković je uspeo da izgradi odličan odnos sa predstavnicima vlasti – u prvom redu na koncertu Zdravka Čolića, na ponovnom otvaranju koncertne dvorane Sava Centra u septembru 2024, sedeo je sa predsednikom Vlade Srbije Milošem Vučevićem.

Građani traže da korupcija stane, Vučić traži novog Miškovića?

Da li je Vučiću, zbog svega onoga što se dešava na ulicama i na fakultetima – a sve je to posledica korupcije – potreban „novi Mišković“? Da li će i koliko će građane Srbije koštati nova, sada „najžešća“ borba protiv korupcije? I gde, uopšte, nastaje korupcija? Urednik Radara Milan Ćulibrk ume da kaže: „gde ima gradnje, ima i ugradnje“.

I dok nezavisni mediji izveštavaju o poslovima koje država daje firmama bliskim vlasti, a posledično i o uvećavanju njihovog profita, u javnim nastupima Vučić pominje samo jedno ime, koje s takvim poslovima nema veze. Tako je i sinoć, tokom gostovanja na Hepiju, u jednoj od onih emisija u kojima predsednik priča o čemu hoće i koliko hoće – ponovo spomenuo ime Dragana Šolaka, iznoseći ozbiljne optužbe bez ijednog dokaza. U poslednje vreme odlazi korak dalje, nazivajući ga „međunarodnim kriminalcem“, iako se protiv Dragana Šolaka ne vodi nijedan krivični postupak. Optužio je u „Ćirilici“ Šolaka da je nekada sa Draganom Đilasom razarao Telekom u korist SBB, „da su postavljali direktore sektora“, a sve sa ciljem da se „privatno obogate i upravljaju Srbijom“. I, kao uvek, usledi priča o „tajkunskim medijima“ koji ga napadaju…

A šta je sa drugim, „njegovim“ tajkunima, koje doduše tako ne naziva, a o kojima je u novembru oštro govorio na Glavnom odboru SNS?

Najavljivao je tada da će da se pozdravi sa svojim milionerima, ali posle te najave, „pozdrave“ nismo videli. Rekao je tada da je „vreme da se otvore karte“ i požalio se na one kojima je „sve dato“: „Ti kojima smo sve dali, ti kojima smo sve učinili. Deset puta mu daš sve, a 11. put mu ne daš, jer je nemoguće da mu daš 11 puta sve što poželi i postao vam je najveći neprijatelj, jer on to sve zaslužuje, jer mu to pripada“.

Kome je predsednik to toliko davao i ko se to naljutio, nije obelodanio od novembra. Znamo samo da su, kako je rekao, multimilioneri.

Ko je „nova srpska elita“ koja profitira od veze sa vlastima?

Radar je nedavno pisao da je jedan funkcioner SNS za svega šest meseci nakon stupanja na javnu funkciju stekao imovinu vrednu gotovo milion evra. Drugi je za kratko vreme postao veliki advokat i kupio pet nekretnina na atraktivnim lokacijama. Treći je za svakog člana svoje porodice obezbedio bar jednu firmu. Četvrti je u poslovima sa državom višestruko uvećao svoje bogatstvo, a pojedini su zbog starih zasluga dobili državne vile na Dedinju.

A ko su biznismeni koje vlast voli?

Nedavno je Forbes Srbija objavio imena 11 članova tzv. srpske poslovne elite koja je poslednjih godina najviše profitirala od bliskih veza s aktuelnom vlašću, a u njoj prednjače: Zvonko Veselinović, Dragoljub Zbiljić, Željko Drčelić, Ostoja Mijailović, Nikola Petrović i Ivan Bošnjak.

Poseduju najmanje 140 preduzeća registrovanih u Srbiji i inostranstvu, navodi Forbes Srbija. Nastavak analize o tzv. srpskoj poslovnoj eliti pročitajte na N1.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare