Zeleno-levi front i Pokret slobodnih građana uputili su otvoreno pismo predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, visokoj predstavnici za spoljne poslove i bezbednost Kaji Kalas i komesarki za proširenje Marti Kos sa zahtevom da hitno reaguju povodom dešavanja u Srbiji.
Između ostalog, iz ove dve opozicione stranke od evropskih zvaničnica traže da osude policijsku brutalnost, ali i da uvedu sankcije, uključujući zabrane putovanja i zamrzavanje imovine, „protiv ključnih lica režima i povezanih lica, koja su mesecima podržavala i organizovala nasilje – Aleksandra Vučića, Ane Brnabić, Miloša Vučevića, Đura Macuta i Ivice Dačića – kao i policijskih službenika i zvaničnika umešanih u torturu i zlostavljanje“.
U pismu, ove dve opozicione stranke navode da se Srbija već deset meseci nalazi u dubokoj političkoj krizi, „krizi koja traje godinama, pod režimom koji više ni ne pokušava da prikrije svoju autoritarnu, diktatorsku prirodu“.

„Evropska unija, međutim, ostaje uglavnom nema ili šalje mešovite i kontradiktorne poruke zemlji čiji režim brutalno ugnjetava sopstvene građane“, navode iz ZLF-a i PSG-a.
Ističu da je neposredan povod za pismo najnovija i najapsurdnija optužba režima – tvrdnja da je tragičan pad nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine, u kojem je ubijeno 16 ljudi, bio insceniran kao diverzija i uvod u tzv. „obojenu revoluciju“.
„Takva groteskna podvala ne samo da vređa žrtve i javnost, već jasno pokazuje da režim nema nikakvu nameru da se bavi pravim uzrocima građanskog nezadovoljstva – endemskom korupcijom, urušavanjem vladavine prava i odsustvom demokratije i osnovnih sloboda u Srbiji“, naglašeno je u pismu.
Građani Srbije, koji i dalje teže članstvu u Evropskoj uniji, kako se dodaje, očekuju da Evropska komisija jasno i nedvosmisleno stane na njihovu stranu – kao što je to u više navrata učinio Evropski parlament, kao i šira evropska javnost.
Politika „balansiranja“, u kojoj se šalju reči ohrabrenja za demokratiju, vladavinu prava i dijalog s jedne strane, dok se s druge diktatoru obraća sa „dragi Aleksandre“, neodrživa je i uvredljiva za sve koji veruju u evropske vrednosti, navode iz te dve stranke.
Naglašeno je da su te dve pozicije nepomirljive, jer režim u Srbiji:
Dodaju i da pitanje koje se danas mora postaviti glasi: Da li je Evropska komisija zaista svesna koga i šta podržava u Srbiji? I šta još režim „dragog Aleksandra“ treba da učini da bi Evropska unija povukla tu podršku?
Pokret slobodnih građana i Zeleno-levi front stoga zahtevaju:
Jasnu i nedvosmislenu osudu policijske brutalnosti i postupaka drugih državnih organa i ilegalnih paravojnih grupa koje ciljaju, uznemiravaju, prebijaju i muče građane.
Politički uticaj na režim u Srbiji da odmah prekine sa podizanjem lažnih optužbi za „terorizam“ i „pokušaje rušenja ustavnog poretka“ protiv građana i aktivista – praksom koja dovodi do produženog pritvora i torture.
Sankcije, uključujući zabrane putovanja i zamrzavanje imovine, protiv ključnih lica režima i povezanih lica, koja su mesecima podržavala i organizovala nasilje – Aleksandra Vučića, Ane Brnabić, Miloša Vučevića, Đura Macuta i Ivice Dačića – kao i policijskih službenika i zvaničnika umešanih u torturu i zlostavljanje.
Preispitivanje celokupne razvojne pomoći EU Srbiji i ispitivanje da li se novac poreskih obveznika EU koristi za podršku korupciji režima i njegovom aparatu sile, imajući u vidu da se takva pomoć trenutno doživljava kao dokaz legitimnosti i pokazatelj podrške EU režimu.
Koordinisan i odlučan politički pritisak na režim u Beogradu da prihvati demokratsko rešenje krize kroz vanredne izbore, uz hitno sprovođenje preporuka ODIHR-a radi obezbeđivanja makar minimuma demokratskih standarda, prenosi N1.
„Poštovana predsednice, poštovana visoka predstavnice, poštovana komesarko, režim je odbio sve predloge za demokratsko i mirno prevazilaženje krize, uključujući prelaznu vladu ili vanredne izbore. Građani Srbije očekuju da Evropska unija stane uz njih, a ne uz režim koji im oduzima slobodu i pravo na dostojanstven život“, piše u pismu koje potpisuju Biljana Đorđević i Radomir Lazović iz Zeleno-levog fronta i Pavle Grbović iz Pokreta slobodnih građana.