Oglas

Narodna skupština Republike Srbije, 8. vanredno zasedanje skupštine
Foto: Peđa Vučković

Poslanike čekaju novi krediti od pola milijarde evra: Iz novog duga finansiraju se auto-putevi Beograd-Zrenjanin, Dunavski koridor, Osmeh Vojvodine...

autor:
14. avg. 2026. 19:18

Na sledećoj sednici Skupštine pred poslanicima će se naći predlozi zakona čijim usvajanjem će se Srbija zadužiti za novih 62,6 milijardi dinara.

Oglas

Radi se o kreditima za izgradnju infarstrukturnih projekata.

Pored toga, država će dati i garanciju za kredit preduzeću „Transnafta“ iz Pančeva od 14,5 milijardi dinara (123 miliona evra). Dug za koji će država garanatovati namenjen je izgradnji naftovoda Srbija – Mađarska. Kamatna stopa na ovaj kredit sastoji od tromesčenog BELIBOR-a, koji je trenutno oko 4,7 odsto, uz maržu od 2,5 odsto.

Za ovaj naftovod predviđen je maksimalni kapacitet od 5,5 miliona tona sirove nafte godišnje.

Za izgradnju autoputa Beograd-Zrenjanin država će podići tri kredita. Jedan od njih je kod Unikredit banke u visini od 13 milijardi dinara (111 miliona evra), drugi kod banke Inteza banke od pet milijardi (42 miliona evra) i treći kod NLB banke u visini od tri milijarde dinara (25 miliona evra).

Za ove kredite država će plaćati kamatnu stopu u visini tromesečnog BELIBOR-a uvećanu za 2,4 odsto, što u ovom trenutku predstavlja kamatnu stopu od 7,1 odsto.

Sredstva koja će Republika Srbija dobiti zaduživanjem biće korišćena za deonicu autoputa Beograd – Zrenjanin od početne tačke do sedmog kilometra, od sedmog do jedanaestog kilometra, kao i za radove od 52. do 67. kilometra.

Kako navodi Forbes, ovaj autoput je prvobitno trebalo da košta 600 miliona evra, kako je najavljeno 2020. godine, a zvanična cena objavljena je 2023. godine i ona iznosi 1,6 milijardi evra.

Fiskalni savet je 2024. godine naveo i primer ovog autoputa kao primer „snažnog probijanja inicijalno očekivane vrednosti cene radova“ izražavajući sumnju da poskupljenje materijala ili promena trase o kojoj se govorilo može dovesti do udvostručavanja cene izgradnje.

Prema odgovoru Ministarstva finansija Forbsu sredstva iz tri nova kredita koristiće se isključivo za finansiranje prve faze gradnje auto-puta. Ta prva faza obuhvata delove prve deonice od Beograda do Zrenjanina.

„Konkretno, sredstva iz tri nova kredita koristiće se za poddeonicu 1, za deo od početne tačke planiranog auto-puta do sedmog kilometra, i sto metara. Tu su uključeni asfaltni radovi i gornji stroj, saobraćajna signalizacija, javna rasveta, telekomunikacione instalacije, uređenje terena, zidovi za zaštitu od buke, obaloutvrde na mostovima i mostovska kanalizacija“, ističu oni.

Još jedan od projekata za koji će se država zadužiti je izgradnja brze saobraćajnice na deonici Požarevac – Golubac. Kredit iznosi pet milijardi dinara, sa istom kamatnom stopom kao i kod kredita za autoput Beograd – Zrenjanin, tromesečni BELIBOR uz maržu od 2,4 odsto.

Ova deonica deo je Dunavskog koridora, a predsednik Republike Aleksandar Vučić krajem novembra 2024. godine, tokom obilaska ovog autoputa, najavio je da će deonica od Velikog Gradišta do Golupca biti otvorena do kraja 2024, a ceo Dunavski koridor do kraja 2025. godine.

„A za sve druge ljude, samo da znaju da je do kraja 2025. godine cela brza saobraćajnica do Velikog Gradišta i Golupca gotova. Dakle, neverovatna brzina, zahvalan našim građevinarima, neimarima, ovde su pola Srbi, pola stranci“, poručio je tada predsednik, prenosi Istinomer.

Zajedno sa probijanjem rokova probijaju se i budžeti. Kako navodi Nova ekonomija, vrednost ovog projekta prvobitno je trebalo da iznosi 337 miliona evra, dok je nova procena vrednosti 400 miliona evra.

Treći projekat za koji će se država zadužiti tiče se izgradnje brze saobraćajnice, tzv. „Osmeha Vojvodine“ na deonici Bački Breg – Sombor – Kikinda, a ceo projekat koštao bi 1,75 milijardi evra.

Ovaj kredit od 29,6 milijardi dinara (252 miliona evra) zajednički bi obezbedili Aik banka, OTP banka, Unikredit banka i Inteza banka.

Kamata na ovaj kredit sastoji se od zbira šestomesečnog BELIBORA, koji danas iznosi 4,75 odsto plus marža banke od 2,4 odsto. Od ovog iznosa, Aik banka, OTP banka i Inteza daju po osam milijardi dinara (68 miliona evra), a Unikredit banka 5,6 milijardi dinara (47,8 miliona evra).

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare