Foto: Nemanja Jovanović, EPA-EFE/MICHEL EULER

Beogradski univerzitet odlučio je da egipatskom predsedniku Abdelu Fatahu al Sisiju dodeli počasni doktorat, iako mu se mnogo toga spočitava - od hapšenja političkih neistomišljenika, masovnih pogubljenja, do gotovo svakodnevnog kršenja ljudskih prava. Pojedini članovi Senata, tela koje je usvojilo predlog Fakulteta bezbednosti, za portal Nova.rs kažu da im informacije o kršenju ljudskih prava, hapšenjima i pogubljenjima nisu poznate ili da su se takve akcije preduzimale protiv Islamske države ili militanata.

Na sednici Senata Beogradskog univerziteta 9. juna odlučeno je da egipatski predsednik Abdel Fatah al Sisi dobije počasni doktorat. Tu informaciju za Nova.rs potvrdila je rektorka Ivanka Popović, koja je navela da je tu odluku doneo Senat.

Upitana da li joj je poznato da se u Egiptu hapse aktivisti koji se bore za ljudska prava, novinari, pa čak i univerzitetski profesori, te da je posle protesta pre dve godine uhapšeno više od hiljadu ljudi, Popović je rekla da je predlog došao sa Fakulteta bezbednosti i da je najbolje da se obratimo dekanu tog fakulteta.

Novinari portala Nova.rs pokušali su da stupe u kontakt sa dekanom Fakulteta bezbednosti Vladimirom Cvetkovićem, ali nam je rečeno da pošaljemo pitanja imejlom. Odgovore do objave ovog teksta nismo dobili.

Na sednici na kojoj se odlučivalo o dodeli počasnog doktorata al Sisiju bio je prisutan Petar Bulat, prorektor za nastavu. Upitan da li mu je poznato da je al Sisi poznat po kršenju ljudskih prava, masovnim pogubljenima u Egiptu, hapšenjima političkih neistomišljenika, kaže da o tom segmentu nije bio informisan.

“To su za mene nove informacije. Te informacije nisu bile na Senatu, niko ih nije izneo. Bio je predlog Fakulteta bezbednosti. Na osnovu njega Senat je glasao”, navodi on za Nova.rs i dodaje da na sednici, koliko se seća, niko nije bio protiv te odluke.

I dekan Pravnog fakulteta Zoran Mirković potvrdio je za naš portal da je bio na sednici Senata Univerziteta u Beogradu kada se odlučivalo o dodeli doktorata egipatskom predsedniku. Na pitanje da li mu je poznata biografija el Sisija i situacija u Egiptu, kratko je odgovorio:

“Ne bih zaista o tome da razgovaram”.

Sa druge strane, Željko Tomanović, dekan Biološkog fakulteta, potvrdio je takođe da se glasalo o  dodeli počasnog doktorata predsedniku Egipta. On navodi da je i ranije Univerzitet u Beogradu imao počasne doktorate.

Upitan da li mu je poznato da se u Egiptu dešavaju masovna pogubljenja, da se gotovo svakodnevno krše ljudska prava, hapse politički neistomišljenici, Tomanović odgovara:

“Čitam to što ste rekli, a onda i da je to borba protiv islamske države i militanata”.

Na pitanje da li zna i da su i Ujedinjenje nacije reagovale zbog pogubljenja u Egiptu, Tomanović navodi da nije upućen i ne zna toliko o tome.

“Ne znam koliko oni znaju šta se dešava kod nas. Mi verovatno manje znamo šta se dešava tamo”, dodaje Tomanović.

Prema pisanju medija, egipatski predsednik godinama vlada sejući strah i nasilje. Brojni su medijiski izveštaji o protestima protiv njegove vladavine, posle kojih su usledila masovna hapšenja političkih aktivista, novinara, pa čak i profesora.

Podrška od 97 odsto na izborima

Sisijeva vlast kritikovana je i zbog masovnih pogubljenja, pa je prema pisanju “Politike”, u oktobru prošle godine samo u jednom danu izvršena egzekucija 15 mladih opozicionara, koji su prethodno prošli žestoku torturu i suđenje bez ikakvog poštovanja međunarodnog prava. Bili su optuženi za terorizam i nasilje – što je bio Sisijev odgovor na demonstracije koje su se od 19. septembra proširile zemljom.

Abdel Fatah Al Sisi
Abdel Fatah Al Sisi Foto: EPA-EFE/Hollie Adams / POOL

Zbog masovnih pogubljenja i hapšenja boraca za ljudska prava oglašavale su se i Ujedinjene nacije, a 2018. Evropski parlament usvojio je rezoluciju o pogubljenjima u Egiptu.

Kako je objavio RTS, u aprilu prošle godine egipatski parlament usvojio je izmene Ustava, tako da bi aktuelni predsednik države Abdel Fatah el Sisi mogao da ostane na vlasti do 2030. godine. Izmene predviđaju produžetak predsedničkog mandata sa četiri na šest godina, ali i posebnu izmenu koja će Sisijev mandat produžiti na šest godina i dozvoliti mu učešće na izborima 2024. godine.

Inače, na izborima 2018. el Sisi je na izborima osvojio 97 odsto glasova.

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar