Mladen Mrdalj Foto: Ivan Dinić/NOVA S

Primetio sam da u tvitosferi, bar kad se radi o engleskom govornom području i našoj dijaspori, nema sadržaja koji bi dao pojednostavljen, ali suštinski pogled Srba iz Krajine na događaje tokom Oluje. To mi je bio motiv da prvenstveno mlađim ljudima koji govore engleski, ali i onima koji nisu iz ovih krajeva, ponudim nešto što bi bilo koliko-toliko drugačije mišljenje o onome što se desilo 1995, objašnjava za portal N1 predavač na Vebster univerzitetu Mladen Mrdalj razloge zbog kojih je odlučio da iznese svoje stavove o egzodusu sunarodnika, izazvavši pritom brojne reakcije korisnika Tviter

„Shvatio sam da Srbi iz Krajine imaju svoje viđenje tih događaja bazirano delom na ličnom iskustvu, zatim na pričama koje slušaju od drugih, kao i na masovnim medijima. Tim temama sam se bavio i tokom studija, doktorirao sam u Americi na temu raspada Jugoslavije, uz to sam i predavač na jednom amerilkom univerzitetu, pa sam pokušao da pojednostavim komplikovanu jugoslovensku priču. Ponudio sam odgovor na neka druga pojednostavljenja, za koja smatram da suštinski pogrešno objašnjavaju šta se desilo“, ističe Mrdalj, koji je i sam poreklom iz Knina, piše N1.

Shvatio sam da Srbi iz Krajine imaju svoje viđenje tih događaja bazirano delom na ličnom iskustvu, zatim na pričama koje slušaju od drugih, kao i na masovnim medijima. Tim temama sam se bavio i tokom studija, doktorirao sam u Americi na temu raspada Jugoslavije, uz to sam i predavač na jednom amerilkom univerzitetu, pa sam pokušao da pojednostavim komplikovanu jugoslovensku priču. Ponudio sam odgovor na neka druga pojednostavljenja, za koja smatram da suštinski pogrešno objašnjavaju šta se desilo“, ističe Mrdalj, koji je i sam poreklom iz Knina.

Kaže da ga u priči o Oluji boli to što u svemu prepoznaje staru rimsku poslovicu „teško pobeđenima“.

„Svima bi odgovaralo, pa i mnogima na srpskoj strani, da se kaže da su Srbi iz Krajine sami krivi za to što im se desilo, jer međunarodna pravda nije to ocenila kao zločin, a hrvatski lideri nisu prepoznati kao vinovnici bilo kakvog zločina. A kod prvosrbijanskih nacionalističkih i takozvanih drugosrbijanskih ili građanističkih prozapadnih krugova postoji jedno čudno podudaranje po tom pitanju. Naime, nacionalisti potežu Oluju kao neku vrstu jeftinog instrumenta za balans govoreći ‘i Srbi su stradali, iako smo zločine činili i mi, dakle svi smo manje ili više krivi‘. Takođe, kod nacionalista imamo i jednu podvrstu, to su ljudi koji kažu da su Srbi iz Krajine ionako bili Jugosloveni i komunisti, te da su zato i nastradali“, ocenjuje Mrdalj.

„Drugosrbijancima za sve kriv Slobodan Milošević“

Prema njegovim rečima, kod građanske Srbije preovladava stav da je ipak (tadašnji predsednik Srbije Slobodan) Milošević kriv, da su Srbi bili naivni, skidajući, kako kaže, odgovornost s onih koji su „slali vojsku i tenkove da ubijaju i proteruju te ljude“.

„Sve to stvara iritaciju kod mene jer se naprosto radi o nepravdi i netačnosti, zato sam osećao da treba da reagujem. Jedna od prvih stvari je bila da dokažem da ti ljudi nisu došli niotkuda, već da su vekovima živeli na tim prostorima i da su tako stekli neka prava, pa sam pokušao da u nekoliko sukcesivnih epizoda pokažem kako su ta prava sticana“, navodi Mrdalj.

Sagovornik portala N1 tvrdi da „Srbi u Hrvatskoj nakon genocida u Drugom svetskom ratu i doprinosa narodno-oslobodilačkoj borbi nisu tek tako pristali da budu statistička manjina u hrvatskoj republici u okviru Jugoslavije“.

„Kada je taj takozvani veliki dogovor srušen pokušajem secesije Hrvatske, Srbi se više nisu osećali bezbedno, pa su iskoristili pravo da ostanu u toj Jugoslaviji. Dakle, krivica za sukob se može bacati na rukovodstvo Srbije, ali ne treba zaboraviti da je i tadašnja opozicija, uključujući pokojnog Zorana Đinđića, bila na strani Srba iz Krajine. Tako da su relativizacija i svaljivanje krivice na onog ko je poražen zaista neodrživi“, smatra predavač na američkom univerzitetu.

Opširnije čitajte na portalu N1.

BONUS VIDEO: OLUJA – Zločin,bol, pouke…

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar