Oglas

world bank
Foto:shutterstock by Mark Van Scyoc
Foto:shutterstock by Mark Van Scyoc

Prognoza Svetske banke: Privredni rast Srbije ove godine 3,2 odsto, sledeće 2,7 odsto

autor:
04. okt. 2022. 16:12

Svetska banka predviđa da će se ekonomska aktivnost u ekonomijama rastućih i zemalja u razvoju u regionu Evrope i centralne Azije smanjiti za 0,2 odsto u 2022. godini, odražavajući negativan efekat prelivanja izazvan ratom u Ukrajini. Rast će se, navodi se u izveštaju, jedva oporaviti 2023. godine, uz povećanje BDP-a na 0,3 odsto.

Oglas

"Projekcije rasta za 2023. godinu smanjene su za većinu zemalja u regionu pošto je svaka zemlja pogođena poremećajima u lancima snabdevanja, slabljenjem izgleda za rast u evrozoni, restriktivnijom monetarnom politikom od očekivane i ozbiljnim šokovima na robnim tržištima, kao i velikom neizvesnošću izazvanom ratom", ukazuje Svetska banka. Kada je reč o Srbiji, očekivani privredni rast u ovoj godini biće 3,2 odsto, a sledeće 2,7 odsto.Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je najveću krizu raseljavanja ljudi u svetu od Drugog svetskog rata — dodatno povećavajući ionako istorijski globalno veliki broj izbeglica. Invazija je takođe naglo ubrzala usporavanje globalne ekonomske aktivnosti, sa rizikom da globalna ekonomija sklizne u recesiju 2023. godine, jer velike ekonomije nastavljaju naglo usporavanje, ocenjuje Svetska banka.Na Zapadnom Balkanu se predviđa rast proizvodnje od tri odsto u 2022. godini – što je najsporiji tempo među podregionima Evrope i Centralne Azije van Istočne Evrope i nešto slabiji od potencijalnog rasta, uprkos snažnom izvozu i turizmu.„U 2022. godini očekuje se rast u Albaniji od 3,2 odsto, Bosni i Hercegovini od 2 odsto, Kosovu od 3,1 odsto, Crnoj Gori od 6,9 odsto, Severnoj Makedoniji od 2,1 odsto i Srbiji od 3,2 odsto“, navela je Svetska banka.Projektovano je da će se rast zadržati u okvirima proseka od 2,9 odsto u predviđenom vremenskom okviru, pošto reforme vezane za pristupanje EU i ulaganja ublažavaju negativne uticaje koje nameću više cene energenata i hrane, poremećaji u trgovini i investicionim tokovima i efekat prelivanja usporavanja aktivnosti evrozone.Opširnije pročitajte na sajtu N1

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare