Oglas

Gradilište, građevina, gradjevina Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Kako novac od prodaje narkotika završava na tržištu nekretnina

autor:
21. dec. 2022. 10:03

Sektor nekretnina je prvi na meti onih koji peru novac, pa se ilegalna gotovina od prodaje narkotika ubacuje u legalne tokove tako što pripadnik kriminalne grupe angažuje drugog člana grupe, koji se na tržištu nekretnina pojavljuje kao investitor koji želi da uloži u izgradnju ili kupovinu stanova. Međutim, on to čini kao fizičko, a ne pravno lice, što mu znatno olakšava posao.

Oglas

Status fizičkog lica omogućava mu da uloži veliku sumu ilegalnog novca u sektor nekretnina bez poslovne dokumentacije i provere porekla novca, objašnjava u razgovoru za portal N1 Saša Đorđević, koordinator za Srbiju i Crnu Goru u Globalnoj inicijativi protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i doktorand Fakulteta za bezbednosne studije u Sloveniji.Đorđević navodi da je uočen i novi oblik pranja novca kroz nelegalnu izgradnju i ozakonjenje objekata.

„U sektoru nekretnina postoji najviše rizika za pranje novca u Srbiji i to kroz investiranje u izgradnju stambeno-poslovnih objekata, kao i u kupovinu stanova, poslovnog prostora i zemljišta za gotovinu. Međutim, to naravno ne znači da je sva gradnja u Srbiji pranje novca. Postoje investitori koji legalno trguju, a gotovinu koju su zaradili od prodaje stanova dalje ulažu u gradnju novih objekata. Nije ni mali broj ljudi koji nemaju poverenje u banke već štede kroz kupovinu nekretnine, što je u Srbiji uobičajeno, kao i ljudi koji su penziju zaradili u inostranstvu i žele da nastave život u Srbiji, pa kupe stan“, ističe Đorđević.Prema njegovim rečima, pranje novca obično se procenjuje na dva do pet odsto bruto društvenog proizvoda, što na primeru Srbije, kako kaže, iznosi od jedne do dve i po milijarde evra godišnje.„Novac stečen kriminalom ulazi u legalne tokove i finansijskim transakcijama između više firmi od kojih barem jedna regularno posluje i nije sumnjiva. Na primer, postoji firma koja se bavi samo izdavanjem fiktivnih faktura iza kojih nema nikakvog prometa ili pružanje usluga. Takva firma izda fiktivnu fakturu i naplati nepostojeće usluge regularnim privrednim subjektima. Taj novac se dalje prenosi na druga povezana preduzeća, sa čijih računa se novac podiže i ulaže u nove regularne poslove, najčešće u kupovinu ili izgradnju nekretnina. Fiktivnim fakturama se zapravo prikriva pravo poreklo novca“, naglašava Đorđević.Odgovarajući na pitanje koje mehanizme koriste organi Republike Srbije prilikom sprečavanja pranja novca, Đorđević kaže da se u Srbiji vrši nacionalna procena rizika u kome su identifikovani najranjiviji sektori za pranje novca.Opširnije o ovoj temi pročitajte na portalu N1.BONUS VIDEO Nebojša Nešovanović: Tržište nekretnina može postati igralište bogatih

video-cdn src="https://best-vod.umn.cdn.united.cloud/stream?asset=nebojaneovanovitritenekretninamoepostatiigralitebogatih-novas-worldwide&stream=hp3500&t=0&player=m3u8v&sp=novas&u=novas&p=n0v43!23t001" video-id="3437586"]

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare