Oglas

PLAYA DE LA CONCHA GENTE TOMANDO EL SOL - FOTO AÑOS 80.,Image: 412959095, License: Rights-managed, Restrictions: Rights to be cleared for artworks not in public domain. No model release., Model Release: no, Credit line: Album - Oronoz / Album / Profimedia
Plaža sedamdesetih; Foto: Album - Oronoz / Album / Profimedia
Plaža sedamdesetih; Foto: Album - Oronoz / Album / Profimedia

Kako su na starim fotografijama s plaže svi mršavi - jedan čovek je istražio i došao do ovog objašnjenja

21. avg. 2023. 08:14

Način života se značajno promenio, kao i ono što jedemo.

Oglas

Gotovo svakog leta ponovo na društvenim mrežama izrone stare fotografije plaža iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka.Na tim veselim letnjim prizorima, mnogi su primetili isto: svi izgledaju jako vitko. Da li je moguće da su svi bili mršaviji?Zapravo, pisac i kolumnista Džordž Monbiot je sproveo istraživanje kako bi došao do odgovora.







Otkrio je da su ljudi zapravo jeli više 1970-ih nego sada. Takođe, poslovi su danas teži nego što su bili 1970-ih. Deca se danas kreću koliko i pre 50 godina.Ali, postoji bitna razlika: otkrio je da ljudi danas jedu više šećera, kojeg ima u mnogim proizvodima.U prošlosti smo jeli smo više, ali drugačije. Danas po osobi kupujemo upola manje svežeg mleka, ali pet puta više jogurta, tri puta više sladoleda i čak 39 puta više mlečnih deserta, pokazalo je njegovo istraživanje.Kupujemo upola manje jaja nego 1976. godine, ali za trećinu više žitarica za doručak i duplo više grickalica od žitarica; pola ukupnog krompira, ali tri puta više čipsa.Dok je naša direktna kupovina šećera naglo opala, šećer koji konzumiramo u pićima i konditorskim proizvodima je verovatno skočio.„Do smene nije došlo slučajno. Kao što je Žak Pereti tvrdio u svom filmu ‘Muškarci koji su nas udebljali’, prehrambene kompanije su uložile velika sredstva u dizajniranje proizvoda koji koriste šećer da zaobiđu naše prirodne mehanizme kontrole apetita, kao i u pakovanje i promociju ovih proizvoda. kako bi razbili ono što je ostalo od naše odbrane, uključujući korišćenje podsvesnih mirisa. Oni zapošljavaju armiju naučnika i psihologa za hranu da nas prevare da jedemo više nego što nam je potrebno, dok njihovi oglašivači koriste najnovija otkrića u neuronauci da savladaju naš otpor“, tvrdi Džordž Monbiot.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare