Oglas

Image: 666416080, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Erik Pendzich / Alamy / Alamy / Profimedia
Robert Patison na premijeri filma "Betmen" Foto: Profimedia

Mnoge je šokiralo što će Robert Patinson igrati novog Džejms Bonda, ali to nije ništa: Svi su bili protiv ovog glumca, a onda je ušao u legendu

18. nov. 2026. 20:00

Robert Patinson postaće sedmi glumac koji će u zvaničnom filmskom serijalu obući odelo čuvenog britanskog tajnog agenta Džejmsa Bonda. Nakon odlaska Danijela Krejga, koji je poslednji put tumačio agenta 007 u filmu „Nije vreme za umiranje“ iz 2021. godine, potraga za njegovim naslednikom postala je jedna od najpraćenijih tema u filmskoj industriji.

Oglas

Kako se navodi u dostavljenom tekstu koji se poziva na „The New York Times“, studio Amazon MGM Studios odlučio se za Patinsona, glumca koji je svetsku slavu stekao zahvaljujući sagi „Sumrak“, a potom ostvario zapažene uloge u filmovima „Betmen“, „Svetionik“ i „Tenet“.

Tokom prethodnih godina u javnosti su se kao potencijalni naslednici Krejga pominjali Idris Elba, Aron Tejlor-Džonson, Tom Hardi, Reže-Džin Pejdž, Tom Holand i brojni drugi glumci. Prema istim navodima, u završnoj trci našli su se Patinson, Nikolas Holt, Džek Louden, Džoš O'Konor i Kalum Tarner.

Sve je počelo 1962. godine, kada je u bioskope stigao film „Doktor No“, zasnovan na književnom junaku britanskog pisca Ijana Fleminga. U glavnoj ulozi našao se škotski glumac Šon Koneri, koji je postavio temelje načina na koji će publika narednih decenija doživljavati agenta 007.

Koneri je uspeo da spoji eleganciju, samouverenost, šarm i opasnost. Njegov Bond bio je čovek koji se podjednako dobro snalazi za kockarskim stolom, u luksuznom restoranu i tokom opasnih tajnih operacija.

Foto: Courtesy Everett Collection / Everett / Profimedia
Courtesy Everett Collection / Everett / Profimedia

U zvaničnom serijalu nastupio je šest puta: u filmovima „Doktor No“ (1962), „Iz Rusije s ljubavlju“ (1963), „Goldfinger“ (1964), „Operacija Grom“ (1965), „Samo dvaput se živi“ (1967) i „Dijamanti su večni“ (1971).

Posebno mesto zauzima „Goldfinger“, koji se često izdvaja kao jedno od najznačajnijih ostvarenja u istoriji franšize. Upravo tokom Konerijeve ere učvršćeni su brojni elementi koji će kasnije postati zaštitni znak serijala, od neobičnih tehnoloških naprava do spektakularnih negativaca.

Zanimljivo je da se Koneri 1983. godine još jednom vratio ulozi, u filmu „Nikad ne reci nikad“. Međutim, to ostvarenje nije deo zvaničnog serijala, već je nastalo u nezavisnoj produkciji zbog posebnih prava povezanih sa pričom „Operacija Grom“.

Iste godine prikazivan je i film „Oktopusi“, sa Rodžerom Murom u glavnoj ulozi, pa je publika praktično istovremeno mogla da gleda dvojicu različitih Bondova.

Nakon Konerijevog prvog odlaska, producenti su se suočili sa ozbiljnim izazovom: kako pronaći glumca koji će naslediti čoveka koji je praktično stvorio filmski identitet Džejmsa Bonda?

Foto: The Legacy Collection / Hollywood Archive / Profimedia
The Legacy Collection / Hollywood Archive / Profimedia

Izbor je pao na australijskog modela Džordža Lejzenbija, koji nije imao značajnije iskustvo u dugometražnim filmovima. Ipak, 1969. godine dobio je glavnu ulogu u ostvarenju „U tajnoj službi Njenog veličanstva“.

Za razliku od prethodnih filmova, ovo ostvarenje ponudilo je emotivniju stranu britanskog agenta. Bond se zaljubljuje u Trejsi di Vinčenco, koju tumači Dajana Rig, a njihova ljubavna priča završava se tragedijom.

Trejsi strada u napadu povezanom sa Bondovim dugogodišnjim neprijateljem Blofeldom, čime film dobija jedan od najmračnijih završetaka u istoriji serijala.

Lejzenbi je ostao jedini glumac koji je Bonda tumačio samo u jednom zvaničnom filmu. Iako njegovo ostvarenje u početku nije uživalo ugled kakav su imali Konerijevi filmovi, tokom godina steklo je sve veće poštovanje među ljubiteljima franšize.

Foto: Keystone Pictures USA / Zuma Press / Profimedia
Keystone Pictures USA / Zuma Press / Profimedia

Rodžer Mur preuzeo je ulogu 1973. godine, u filmu „Živi i pusti druge da umru“, i doneo potpuno drugačiji pristup liku britanskog agenta.

Dok je Konerijev Bond često delovao hladno i opasno, Murov je bio opušteniji, duhovitiji i sklon ironičnim komentarima čak i u najrizičnijim situacijama.

Tokom 12 godina snimio je sedam filmova: „Živi i pusti druge da umru“ (1973), „Čovek sa zlatnim pištoljem“ (1974), „Špijun koji me je voleo“ (1977), „Operacija Svemir“ (1979), „Samo za tvoje oči“ (1981), „Oktopusi“ (1983) i „Pogled na ubistvo“ (1985).

Time je postao glumac sa najvećim brojem nastupa u glavnoj ulozi u zvaničnom filmskom serijalu.

Njegovu eru obeležili su raskošni akcioni prizori, egzotične lokacije, neobični protivnici i sve izraženiji humor. Posebno se izdvaja film „Špijun koji me je voleo“, čija je naslovna pesma „Nobody Does It Better“, u izvođenju Karlaj Sajmon, postala jedan od najprepoznatljivijih muzičkih trenutaka franšize.

Iako su pojedini kritičari smatrali da je serijal tokom Murovog perioda postao previše ležeran, upravo je njegova interpretacija privukla nove generacije gledalaca.

Kada je Timoti Dalton 1987. godine nasledio Rodžera Mura, odlučio je da se udalji od humorističnog pristupa koji je obeležio prethodno razdoblje.

Njegov Bond bio je ozbiljniji, hladniji i znatno manje sklon šalama. Dalton je želeo da britanskog agenta približi originalnoj viziji Ijana Fleminga, u kojoj je Bond predstavljen kao profesionalac čiji opasan posao podrazumeva teške odluke i moralne dileme.

Tokom svog kratkog mandata snimio je samo dva filma: „Dah smrti“ (1987) i „Dozvola za ubistvo“ (1989).

Foto: Valdmanis / United Archives / Profimedia
Valdmanis / United Archives / Profimedia

U tim ostvarenjima veći naglasak stavljen je na posledice nasilja, lične motive i psihološku složenost glavnog junaka. Bond više nije bio gotovo nepobedivi avanturista koji svaku situaciju rešava uz duhovitu opasku, već čovek spreman da prekrši pravila i suoči se sa posledicama svojih postupaka.

Iako publika u početku nije bila jednoglasna u oceni njegove interpretacije, Daltonovi filmovi vremenom su stekli bolju reputaciju.

Njegovo tumačenje danas se često posmatra kao prethodnica ozbiljnijeg i realističnijeg pristupa koji će gotovo dve decenije kasnije dodatno razviti Danijel Krejg.

Nakon šestogodišnje pauze, Džejms Bond se 1995. godine vratio na veliko platno, a ulogu je preuzeo irski glumac Pirs Brosnan.

Brosnan je publici već bio poznat zahvaljujući televizijskoj seriji „Remington Stil“, u kojoj je pokazao sposobnost da spoji eleganciju, samouverenost i duhovitost.

Upravo te osobine postale su ključne za njegovu interpretaciju agenta 007.

Tokom osam godina snimio je četiri filma: „Zlatno oko“ (1995), „Sutra nikad ne umire“ (1997), „Svet nije dovoljan“ (1999) i „Umri drugi dan“ (2002).

Foto: United Artists Collection / Everett / Profimedia
United Artists Collection / Everett / Profimedia

Njegov prvi film, „Zlatno oko“, označio je uspešan povratak franšize u potpuno drugačijim političkim okolnostima. Hladni rat bio je završen, tehnologija je dobijala sve značajniju ulogu, a Bond je morao da pronađe svoje mesto u novom svetu.

Brosnan je uspešno spojio osobine prethodnih glumaca. Od Konerija je preuzeo uglađenost i opasni šarm, od Mura duhovitost, dok je u ozbiljnijim scenama pokazivao odlučnost karakterističnu za Daltonovu interpretaciju.

Za mnoge gledaoce koji su odrastali tokom devedesetih godina upravo je Brosnan ostao sinonim za Džejmsa Bonda.

Dolazak Danijela Krejga 2006. godine predstavljao je jednu od najvećih promena u istoriji franšize.

Kada je 2005. objavljeno da će naslediti Pirsa Brosnana, deo publike nije bio zadovoljan izborom. Kritičari su mu zamerali plavu kosu, fizički izgled i činjenicu da nije odgovarao tradicionalnoj predstavi o elegantnom britanskom špijunu.

epa08113584 British actor Daniel Craig attends The National Board of Review Annual Awards Gala at Cipriani 42nd Street in New York, New York, USA, 08 January 2020.  EPA-EFE/PETER FOLEY
Danijel Krejg Foto: EPA-EFE/PETER FOLEY

Međutim, premijera filma „Kazino Rojal“ 2006. godine pokazala je da upravo takav pristup može da donese potpuno novu dimenziju poznatom liku.

Krejgov Bond bio je fizički snažan, ali istovremeno ranjiv, impulsivan i sklon greškama. Za razliku od prethodnih interpretacija, njegove povrede nisu nestajale između akcionih scena, a emocionalni odnosi imali su značajan uticaj na njegove odluke.

Tokom petnaest godina snimio je pet filmova: „Kazino Rojal“ (2006), „Zrno utehe“ (2008), „Skajfol“ (2012), „Spektra“ (2015) i „Nije vreme za umiranje“ (2021).

Njegov mandat obeležila je i velika fizička zahtevnost. Tokom snimanja zadobio je brojne povrede ramena, kolena, skočnog zgloba i mišića, zbog čega je u pojedinim trenucima dovodio u pitanje mogućnost nastavka rada na serijalu.

Za razliku od ranijih Bondovih filmova, koji su uglavnom funkcionisali kao zasebne avanture, Krejgovih pet ostvarenja razvijalo je povezanu priču o agentu čiji posao ostavlja trajne posledice na njegov privatni život.

Njegov oproštaj u filmu „Nije vreme za umiranje“ označio je završetak jedne ere i otvorio pitanje u kom pravcu će se franšiza dalje razvijati.

Nakon pet godina bez novog filma, Amazon MGM Studios je 16. novembra 2026. godine zvanično potvrdio da će Robert Patinson postati sedmi Džejms Bond. Time je završena potraga za naslednikom Danijela Krejga, tokom koje su se u javnosti pojavljivala brojna imena.

Patinson je svetsku popularnost stekao ulogom Edvarda Kalena u filmskoj sagi „Sumrak“, ali je tokom narednih godina izgradio raznovrsnu karijeru, nastupajući u ostvarenjima „Svetionik“, „Tenet“, „Betmen“ i „Miki 17“.

Foto: Amazon MGM via Bestimage / Bestimage / Profimedia
Amazon MGM via Bestimage / Bestimage / Profimedia

Njegov izbor dolazi u trenutku velikih promena unutar franšize. Nakon što je Amazon 2022. godine kupio MGM za 8,5 milijardi dolara, tokom 2025. preuzeo je i kreativnu kontrolu nad budućim Bondovim filmovima, koju su decenijama imali članovi porodice Brokoli i njihovi saradnici.

Režija narednog, 26. filma zvaničnog serijala poverena je Denisu Vilnevu, poznatom po ostvarenjima „Dina“ i „Blejd Raner 2049“, dok scenario piše Stiven Najt, autor serije „Peaky Blinders“. Producenti su Ejmi Paskal i Dejvid Hejman.

Zvaničan datum premijere još nije objavljen, a očekuje se da bi film mogao da stigne u bioskope 2028. godine.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare