Oglas

Donald Tramp, Si Đinping, Vladimir Putin profimedia-1153446862
Sergey Bobylev / Sputnik / Profimedia

Nova Jalta ili početak novog svetskog poretka? Tramp, Putin i Si za istim stolom

18. nov. 2026. 17:16

Predsednici Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine, Donald Tramp, Vladimir Putin i Si Đinping, trebalo bi sutra da se sastanu u kineskom Šendženu, na susretu koji se već poredi sa istorijskom konferencijom na Jalti 1945. godine. Dok Tramp želi diplomatski uspeh i razgovore o nuklearnom naoružanju, Putin u susretu vidi priliku da ojača međunarodni položaj Rusije i izdejstvuje povoljan sporazum o Ukrajini. Si, s druge strane, želi da potvrdi kineski uticaj, ali bez preuzimanja obaveza koje bi mogle da ograniče moć Pekinga.

Oglas

Trojica lidera su se rukovali i nakratko razgovarali uoči svečane večere organizovane povodom samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC).

Sastanak trojice lidera, koji se očekuje na marginama samita, mogao bi da otvori razgovore o nekim od najvećih svetskih kriza, od rata u Ukrajini i sukoba sa Iranom do nuklearnog naoružanja, trgovine i veštačke inteligencije. Ipak, uprkos velikim očekivanjima, analitičari upozoravaju da su izgledi za postizanje istorijskog dogovora mali.

Uoči trilateralnog sastanka, Putin i Si razgovarali su u Šendženu. Kineski predsednik je tokom samita pozvao na slobodniju trgovinu i međunarodnu saradnju, dok je ruski lider kritikovao zapadne sankcije, ocenivši da nisu ostvarile svoje ciljeve. Putin je najavljeni susret sa Trampom i Sijem opisao kao potencijalno veoma koristan.

Međutim, kako navodi Rojters, pripreme za sastanak pokazale su koliko su interesi trojice lidera različiti. Pregovori o dnevnom redu i formatu razgovora trajali su do poslednjeg trenutka, a Moskva, Vašington i Peking u Šendžen dolaze sa potpuno drugačijim očekivanjima.

Strah od podele sveta

Mogućnost da se lideri tri velike sile nađu za istim stolom već je izazvala poređenja sa konferencijom na Jalti 1945. godine, kada su američki predsednik Frenklin Ruzvelt, britanski premijer Vinston Čerčil i sovjetski lider Josif Staljin razgovarali o posleratnom uređenju sveta.

Ta konferencija postala je simbol dogovora velikih sila koji određuju sudbinu manjih država, a upravo takav scenario danas izaziva zabrinutost od Kijeva do Tokija.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ranije je upozorio da ne želi novu Jaltu, odnosno dogovor kojim bi velike sile ponovo delile sfere uticaja bez učešća država na koje se njihove odluke odnose.

Za Moskvu, međutim, takva simbolika ima sasvim drugačije značenje.

Ruski nacionalistički ideolog Aleksandar Dugin ocenio je da bi sastanak potvrdio da o najvažnijim svetskim pitanjima odlučuju Rusija, Kina i Zapad, što bi, prema njegovom tumačenju, predstavljalo potvrdu multipolarnog sveta.

Već samo održavanje sastanka omogućilo bi Putinu da se predstavi kao ravnopravan sagovornik liderima dve najveće svetske ekonomije, uprkos međunarodnoj izolaciji Rusije zbog rata u Ukrajini.

Šta želi Putin?

Glavni cilj ruskog predsednika jeste da kroz razgovore sa Trampom i Sijem ojača poziciju Moskve i eventualno otvori prostor za okončanje rata u Ukrajini pod uslovima koji bi odgovarali Rusiji.

Ipak, neizvesno je koliko će se o Ukrajini zaista razgovarati. Prema informacijama Rojtersa, Moskva je želela da to pitanje bude na dnevnom redu, dok je Peking pokazivao uzdržanost. Jedan američki zvaničnik ranije je naveo da trilateralni sastanak nije odgovarajući format za razgovore o okončanju rata.

Jun Sun, direktorka programa za Kinu u američkom Stimson centru, ocenila je za Dojče vele da Rusija želi da stvori utisak da je Vašington spreman da pregovara sa Moskvom, čime bi mogla dodatno da oslabi poverenje Ukrajine i evropskih saveznika u američku politiku.

vladimir putin osmeh smešak nasmejan
Шарифулин Валерий / Zuma Press / Profimedia

Tramp želi istorijski uspeh

Za američkog predsednika sastanak predstavlja priliku da ostvari spoljnopolitički uspeh u trenutku kada je suočen sa ozbiljnim političkim pritiscima kod kuće.

Posle velikih republikanskih gubitaka na izborima za Kongres, Tramp pokušava da ojača svoju poziciju na međunarodnoj sceni i pokaže da može da postigne dogovore koji su njegovim prethodnicima bili nedostižni.

Jedan od njegovih glavnih ciljeva jeste otvaranje pregovora o nuklearnom naoružanju između SAD, Rusije i Kine.

Problem je, međutim, što Peking nema mnogo interesa da prihvati takav format. SAD i Rusija raspolažu sa više od 5.000 nuklearnih bojevih glava svaka, dok Kina ima oko 500, iako ubrzano proširuje svoj arsenal.

Bivši visoki zvaničnik Bele kuće Edgar Kagan smatra da Kina ne želi da učestvuje u pregovorima koji bi podrazumevali da prihvata status nuklearne sile sa istim obavezama kao Vašington i Moskva.

Čak je i jedan visoki zvaničnik Trampove administracije priznao Rojtersu da se ne očekuje konkretan sporazum o nuklearnom naoružanju.

Tramp će istovremeno pokušati da stabilizuje odnose sa Kinom, posebno u oblasti trgovine, tehnologije i strateških sirovina.

Si želi moć, ali bez obaveza

Za kineskog predsednika sastanak je istovremeno velika diplomatska prilika i potencijalni rizik.

Kao domaćin istorijskog susreta, Si može da predstavi Kinu kao jednu od ključnih sila u oblikovanju budućeg međunarodnog poretka. Ipak, Peking ne želi da preuzme odgovornost za rešavanje kriza u kojima nema neposredan interes.

Alića Bahulska, stručnjakinja Evropskog saveta za spoljne odnose, sažela je očekivanja trojice lidera za Dojče vele: Rusija želi priznanje, SAD kontrolu naoružanja, a Kina međunarodni status bez dodatnih obaveza.

Kinesko rukovodstvo posebno je oprezno kada je reč o Ukrajini. Prema procenama analitičara, Pekingu odgovara očuvanje Rusije kao važnog strateškog partnera i izvora energenata, ali ne nužno i potpuna ruska pobeda koja bi Moskvu učinila manje zavisnom od Kine.

Profesor Džang Lun sa Univerziteta Serži Pariz smatra da Kina ne želi kolaps Rusije, ali ni toliko otvorenu podršku Moskvi da bi time ugrozila odnose sa Evropom. Zbog toga je malo verovatno da će Si izvršiti značajniji pritisak na Putina da okonča rat.

Trgovina i Iran kao dodatni izazovi

Pored geopolitičkih pitanja, važan deo razgovora trebalo bi da bude posvećen američko-kineskim ekonomskim odnosima. Prema procenama stručnjaka koje je konsultovao Dojče vele, Tramp i Si najverovatnije će pokušati da očuvaju postojeće trgovinsko primirje, umesto da postignu sveobuhvatan sporazum.

Vašington želi da Kina poveća kupovinu američkih poljoprivrednih proizvoda i olakša izvoz retkih zemnih elemenata, dok Peking nastoji da sačuva pregovaračke adute u trgovinskom i tehnološkom nadmetanju.

Iran predstavlja još jedno pitanje oko kojeg postoji malo prostora za dogovor.

Kina se protivi daljoj eskalaciji sukoba i podržava diplomatsko rešenje, ali istovremeno nastavlja da kupuje iransku naftu, pružajući Teheranu važnu ekonomsku podršku. Analitičari ne očekuju da bi Peking mogao značajnije da promeni svoju poziciju samo zbog razgovora sa Trampom.

Zbog svega toga, sastanak u Šendženu mogao bi da ostane upamćen više po političkoj simbolici nego po konkretnim rezultatima.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare