Oglas

Trampovi ratovi
Foto:profimedia.rs; EPA/AARON SCHWARTZ
Foto:profimedia.rs; EPA/AARON SCHWARTZ

Tramp obećavao kraj ratova, a onda za pet meseci bombardovao skoro koliko i Bajden za ceo mandat

autor:
17. jul. 2025. 21:08

Predsednik SAD Donald Tramp je obećavao da će okončati američke večite ratove u inostranstvu. Uprkos predizbornim obećanjima, Tramp je u prvih pet meseci svog drugog mandata izveo skoro isto toliko vazdušnih udara koliko i njegov prethodnik Džo Bajden tokom celog svog četvorogodišnjeg mandata.

Oglas

Trampovi napadi na militante Hute u Jemenu i džihadiste u Somaliji bili su žustriji nego Bajdenovi, a naložio je i udare na Irak, Siriju, i najskorije, Iran.
Nakon što je kampanju vodio uz obećanje da će okončati američku umešanost u vojne sukobe, oštro je pojačao vazdušne kampanje, prema podacima organizacije ACLED (Armed Conflict Location and Event Data), koja mapira sukobe.

Tramp je nadgledao 529 vazdušnih udara od inauguracije, u poređenju sa 555 tokom četiri godine prethodne administracije.

Sirija, Irak, Jemen i Somalija su već bili mete prethodne administracije, ali Tramp je otvorio nov front udarima na iranski nuklearni program.
"Američka vojska se kreće brže, udara jače i to uz manje ograničenja," rekla je profesorka Klionad Rali, direktorka ACLED-a, istakavši intenzitet kampanja.

1735058147-12707171-1024x686.jpg
Huti Foto:EPA-EFE/YAHYA ARHAB | Huti Foto:EPA-EFE/YAHYA ARHAB

Vazdušni udari

Tramp insistira da njegov intenzivan pristup garantuje "mir kroz snagu", izraz koji se često vezuje za Ronalda Regana.

"Uspeh ćemo meriti ne samo po bitkama koje dobijemo, već i po ratovima koje okončamo, i što je još važnije, ratovima u koje nikada ne uđemo. To se zove mir kroz snagu," rekao je Tramp tokom inauguralnog bala.

Nije izveo udare na Libiju ili Avganistan, a vazdušni udari se često vide kao alternativa raspoređivanju američkih trupa, što je radio Barak Obama.

Izveštaj ACLED je objavljen usred napetosti u bazi Trampovih pristalica, poznatoj kao MAGA, oko toga da li Tramp uopšte treba da se bavi vojnim intervencijama.
Istaknuti MAGA predstavnici, poput Takera Karlsona, prošlog meseca su kritikovali napade na Iran, rekavši da to narušava Trampova izolacionistička obećanja "Amerika na prvom mestu".

1750690527-13142630-1024x683.jpg
Satelitski snimak štete nakon američkih napada na iranska nuklearna postrojenja Foto:EPA-EFE/MAXAR TECHNOLOGIES | Satelitski snimak štete nakon američkih napada na iranska nuklearna postrojenja Foto:EPA-EFE/MAXAR TECHNOLOGIES

Mardžori Tejlor Grin, uticajna MAGA lojalistkinja, rekla je da postoji "velika podela" u bazi i da je "sita" stranih mešanja, prenosi britanski Telegraf.
"Izabrana sam na istim obećanjima kao i predsednik Tramp. Obećali smo: nema više stranih ratova, nema više promene režima."
Međutim, ankete su pokazale da Tramp i dalje ima snažnu podršku: 84% MAGA pristalica podržava udare, od čega 70% njih tu podršku izražava snažno.
Za poređenje, 72% tradicionalnih republikanaca takođe podržava udare, dok 49% njih snažno.

Prema profesorki Rali, nova statistika pokazuje da se Amerika ne povlači: "Trampova sklonost ka intervenciji otvara pitanje: da li ovo krši obećanje o kraju ratova, ili su strani udari zapravo njegova metoda da ih spreči? U samo pet meseci, Tramp je nadgledao skoro isti broj udara kao četvorogodišnja prethodna administracija. Vojska deluje brže, udara jače, uz manje ograničenja. Sirija, Irak, Avganistan, Jemen, Somalija, a sada i Iran – sve su to poznate mete, ali ovo nije priča o geografiji, već o učestalosti"

Napadi u Jemenu, Iranu, Iraku, Siriji, Somaliji

Najveći broj udara zabeležen je u Jemenu – čak 470 od januara – usmerenih protiv iranskih saveznika Huta koji ugrožavaju brodski saobraćaj u Crvenom moru. I pored intenzivnog bombardovanja, Huti su prošle nedelje uspeli da potope dva broda, uz procenjenu štetu američkoj vojsci veću od milijardu dolara.

Ceo svet je nedavno sa strepnjom pratio razvoj nove krize na Bliskom istoku. Iako su Iran i SAD počeli pregovore o iranskom nuklearnom programu, za sada od njih nema ništa. Naime, u junu, nakon početka novog sukoba Izraela i Irana, Tramp je izveo niz udara na nuklearne objekte u Iranu, uključujući čuveni objekat Fordov koji se nalazi duboko ispod planine.

Napad je izveden uz pomoć B-2 bombardera i GBU-57 bunker-buster bombi, ali početne procene štete su kontradiktorne – dok Tramp tvrdi da je uništio program, Pentagon je naveo da su posledice bile ograničene.

1750690495-13142629-1024x794.jpg
Satelitski snimak štete nakon američkih napada na iranska nuklearna postrojenja Foto:EPA-EFE/MAXAR TECHNOLOGIES | Satelitski snimak štete nakon američkih napada na iranska nuklearna postrojenja Foto:EPA-EFE/MAXAR TECHNOLOGIES

Prethodno je u martu je u Iraku ubijen jedan od lidera Islamske države (ISIS), Abu Hadidža, dok je u Siriji početkom juna eliminisan planer napada ISIS-a Rahim Bojev korišćenjem specijalne „Nindža bombe“ R9X koja cilja precizno, bez eksplozije.

Tramp je tada radosno izjavio: "Naša vojska je godinama ciljala ovog planera napada Islamske države, ali Bajden i njegovi saradnici nisu delovali dovoljno brzo da završe posao. Ja jesam! Poruka Islamskoj državi i svima koji bi napali Amerikance jeste: 'Naći ćemo vas i ubićemo vas'."

U Somaliji je 1. februara u više napada ubijeno najmanje 14 ekstremista, uključujući istaknutog operativca iz Omana, Ahmeda Maeleninija.

"Prvo napada pa razgovara"

Bela kuća insistira da Tramp sprovodi politiku "mira kroz snagu" i da štiti američke interese bez uvlačenja u nove kopnene ratove.
Ali profesorka Rali upozorava: "Za civile, ovo znači novi talas opasnosti. Za saveznike, ovo stvara zabrinutost zbog nepredvidivosti. A za zakonodavce, ovo je znak sve veće moći izvršne vlasti."

"Pitanje je: da li Tramp brzo eskalira da bi sprečio ratove – ili je ovo povratak politici visokog rizika i niske odgovornosti? Ono što je sigurno: Amerika se ne povlači. Ona napada prva i razgovara kasnije", zaključuje Rali.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare