Globalno zagrevanje Foto: Richard Ellis / Zuma Press /

Očekuje se da će prosečno globalno zagrevanje premašiti predindustrijski nivo za više od 1,5 stepeni Celzijusa u periodu od 2025. do 2029, sa 70 odsto verovatnoće, saopštila je danas Svetska meteorološka organizacija (WMO), agencija Ujedinjenih nacija.

Zbog toga se očekuje da će planeta ostati na istorijskom nivou zagrevanja nakon dve najtoplije godine ikada zabeležene (2023. i 2024.), pa čak i najtoplijeg decenijskog perioda, zaključio je britanski Meteorološki zavod na osnovu prognoza deset međunarodnih centara, u izveštaju koji je objavio WMO.

„Upravo smo proživeli deset najtoplijih godina u istoriji. A nažalost, ovaj izveštaj WMO-a ne pokazuje znake predaha“, izjavio je zamenik generalnog sekretara WMO-a, Ko Baret, prenosi Index.hr.

Ciljevi Pariskog sporazuma sve teže dostižni

Zagrevanje od 1,5 stepeni Celzijusa računa se u odnosu na period 1850–1900. godine, pre nego što je čovečanstvo započelo industrijsko sagorevanje uglja, nafte i gasa, čime se emituje ugljen-dioksid — gas sa efektom staklene bašte, u velikoj meri odgovoran za klimatske promene.

Ovo je najambiciozniji cilj postavljen Pariskim sporazumom iz 2015. godine, ali sve veći broj klimatologa sada smatra da je taj cilj praktično neostvariv, jer emisije CO₂ još uvek globalno ne opadaju — naprotiv, i dalje rastu.

„Ovo se u potpunosti poklapa s činjenicom da se približavamo premašivanju granice od 1,5 stepeni Celzijusa krajem 2020-ih ili početkom 2030-ih“, izjavio je klimatolog Piter Torn sa Univerziteta Mejnut u Irskoj.

Prva prognoza koja uključuje mogućnost od +2°C

Iako WMO navodi da je „izuzetno mala verovatnoća“, sada ipak postoji šansa — makar i samo 1 odsto — da će najmanje jedna od narednih pet godina premašiti zagrevanje od 2 stepena Celzijusa.

„Ovo je prvi put da tako nešto vidimo u našim prognozama“, istakao je Adam Skejf iz britanskog Meteorološkog zavoda. „To je šok“, dodao je, iako su „već postojale sumnje da je to moguće“.

Podsetio je da su pre deset godina prognoze prvi put pokazale, tada takođe „veoma nisku“ verovatnoću da neka godina premaši prag od 1,5 stepeni Celzijusa. To se zaista i dogodilo — 2024. je prva kalendarska godina koja je premašila tu granicu.

Pročitajte još:

Dodatno zagrevanje nosi sve veće rizike od ekstremnih vremenskih pojava

Svaki delić dodatnog stepena zagrevanja povećava rizik od toplotnih talasa, ekstremnih padavina, suša, topljenja ledenih kapa, morskog leda i glečera.

Ni 2025. neće doneti predah.

Prošle nedelje, Kina je u pojedinim delovima zabeležila temperature preko 40 stepeni Celzijusa, Ujedinjeni Arapski Emirati gotovo 52 stepena, dok je Pakistan pogodio smrtonosni vetar nakon intenzivnog toplotnog talasa.

„Već smo dostigli opasan nivo globalnog zagrevanja“, izjavila je Friderike Oto, klimatološkinja sa Imperial koledža u Londonu, podsećajući na „smrtonosne poplave u Australiji, Francuskoj, Alžiru, Indiji, Kini i Gani“, kao i na „požare u Kanadi“.

„Nastavak oslanjanja na naftu, gas i ugalj u 2025. godini je apsolutno ludilo“, zaključila je ona.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare