Oglas

1753711262-profimedia-0017506764-1024x757.jpg
Foto: DRAGAN MILOVANOVIC / AFP / Profimedia
Foto: DRAGAN MILOVANOVIC / AFP / Profimedia

Novo istraživanje u Hrvatskoj: Oluja se u Hrvatskoj slavi kao pobeda, ali je praćena i ubistvima srpskih civila

autor:
28. jul. 2025. 16:09

Organizacija Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću predstavila je preliminarne rezultate istraživanja ljudskih gubitaka povezanih sa događajima tokom i nakon vojno-policijske operacije „Oluja“. Prema njihovim podacima, identifikovano je 2.353 ratne žrtve, uglavnom civila srpske nacionalnosti, a najveći broj poginulih bio je uzrasta između 36 i 64 godine.

Oglas

Cilj istraživanja je da se napravi tačan, pouzdan i javno dostupan spisak svih stradalih – bez obzira na njihovu nacionalnu, etničku ili političku pripadnost, uključujući i civile i pripadnike vojske i policije.

„Ovi podaci su u samom središtu pitanja koliko smo kao društvo spremni da se suočimo s prošlošću i da priznamo patnju svih koji su stradali tokom rata od 1991. do 1995. godine“, rekla je Vesna Teršelič, direktorka Documente.

Dvostruka slika Oluje

Teršelič je istakla da u Hrvatskoj postoje potpuno suprotstavljene percepcije događaja iz perioda „Oluje“. Dok mnogi u Hrvatskoj taj dan slave kao pobedu i povratak u svoje domove, s druge strane, „Oluja“ je za mnoge povezana s egzodusom srpskog stanovništva, ubistvima civila i nestalim licima.

„To je lice i naličje iste priče“, dodala je.

Naglasila je i da sudska pravda nije u potpunosti zadovoljena: „Neke činjenice jesu utvrđene, ali mnoge nisu ni pomenute u presudama Haškog tribunala, niti pred hrvatskim sudovima“.

Preko 2.600 evidentiranih žrtava

Koordinator istraživanja Nikola Mokrović izneo je sledeće podatke:

Od 2.654 evidentiranih osoba (od 25. jula 1995. do 14. januara 2001), kao potvrđene ili delimično potvrđene ratne žrtve vode se 2.353 osobe.

Od tog broja:

  • 1.747 su bili srpske nacionalnosti


  • 466 hrvatske


  • 1.170 su bili civili,


  • 918 vojnici,


  • 228 mešovitog statusa,


  • 22 policajci

1.747 su bili srpske nacionalnosti

466 hrvatske

1.170 su bili civili,

918 vojnici,

228 mešovitog statusa,

22 policajci

Najviše žrtava je zabeleženo u:

  • Sisačko-moslavačkoj županiji – 788


  • Šibensko-kninskoj – 475


  • Ličko-senjskoj – 336


  • Zadarskoj – 276

Sisačko-moslavačkoj županiji – 788

Šibensko-kninskoj – 475

Ličko-senjskoj – 336

Zadarskoj – 276

Po uzrastu, najviše stradalih bilo je starosti:

  • 36–64 godine – 995


  • 65+ godina – 763


  • 13–35 godina – 562


  • deca (0–12 godina) – 7

36–64 godine – 995

65+ godina – 763

13–35 godina – 562

deca (0–12 godina) – 7

Po tipu stradanja:

  • ubistva – 1.073


  • nestanci – 383


  • ubistva u borbi – 346

ubistva – 1.073

nestanci – 383

ubistva u borbi – 346

1753711266-profimedia-0017506249-1024x673.jpg
Foto: Slobodan MILJOJKOVIC / AFP / Profimedia | Operacija OlujaFoto: Slobodan MILJOJKOVIC / AFP / Profimedia

Bez novih istraga i optužnica

Istraživačica i posmatrač suđenja za ratne zločine, Veselinka Kastratović, naglasila je da već godinama nema novih optužnica niti pokretanja istraga.

„Zločini su se zasigurno dogodili. U mnogim slučajevima ima osnova da se barem istraži da li se radilo o ratnim zločinima“, istakla je.

Na konferenciji je takođe rečeno da je Documenta, na osnovu svojih nalaza, podnosila krivične prijave, ali pravosudna reakcija uglavnom izostaje.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare