Oglas

Italija protest (9).jpg
Italija protest / Stefano Porta/LaPresse via AP

Evropa na ivici političke eksplozije: Cene goriva divljaju, ulice gore od protesta, a Rusija se vraća u igru

autor:
22. okt. 2026. 07:23

Rast cena goriva i troškova života izaziva sve veće nezadovoljstvo širom Evrope, podstiče masovne proteste i jača podršku krajnje desničarskim strankama uoči izbora koji se naredne godine održavaju u nekoliko evropskih zemalja, uključujući Francusku, Italiju i Poljsku. Rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana dodatno je pogoršao ekonomsku situaciju, a nezadovoljstvo građana sve više utiče na političke odnose na kontinentu, piše Rojters.

Oglas

Rat koji je izbio u februaru izazvao je nagli rast cena energenata, dodatno opteretivši evropske vlade koje se već suočavaju sa inflacijom, usporavanjem privrede i pritiskom na javne finansije.

Prema procenama Evropske komisije, sukob sa Iranom koštao je Evropu oko 100 milijardi evra zbog poremećaja u trgovini i energetskim tržištima. Cene gasa porasle su približno 140 odsto, dok su cene dizela udvostručene.

Italija protest (4).jpg
Italija protest / Stefano Porta/LaPresse via AP

Od Francuske do Italije, nezadovoljstvo prerasta u nasilje

U Francuskoj su demonstracije, koje su počele zbog loših uslova u školama u severnim predgrađima Pariza, prerasle u neke od najtežih nemira poslednjih decenija. Prodavnice su opljačkane, zgrade zapaljene, a u Limožu je podmetnut požar u gradskoj većnici iz 19. veka.

„Zašto sam ovde? Jednostavno, zato što me današnji troškovi života zaista užasavaju“, rekao je 21-godišnji demonstrant Kenten Levilu u Nantu.

„Pomislite samo na ljude koji jedva zarađuju minimalac, kada pogledate koliko koštaju hrana, gorivo i sve ostalo. Zastrašujuće je koliko je sve postalo neverovatno skupo“, dodao je.

Francuski predsednik Emanuel Makron priznao je da demonstranti imaju „legitimne zahteve“ zbog rasta troškova života i goriva, ali je osudio nasilje.

„Nikada ne smemo da ih poistovećujemo sa onima koji su uništavali, vandalizovali i pljačkali“, poručio je Makron.

Nemiri su zahvatili i Italiju. U Milanu su se demonstranti sukobili sa policijom, bacali kamenice i pljačkali prodavnice, protestujući zbog loših javnih usluga i sve većih životnih troškova.

Francuska protest 14371500.jpg
YOAN VALAT / EPA

Na Siciliji poljoprivrednici traktorima blokiraju puteve, upozoravajući da zbog skupog goriva više ne mogu da obrađuju zemlju.

„Obrađujemo zemlju, a žanjemo dugove“, pisalo je na jednom transparentu.

„Potpuno smo stali. Cena goriva se više nego udvostručila“, izjavio je Arkanđelo Gambino, predstavnik poljoprivrednika iz provincije Kaltaniseta.

Blokade kamiondžija, poljoprivrednika i radnika čeličana poremetile su saobraćaj na jugu Italije i izazvale lokalne nestašice goriva, uz zabrinutost zbog snabdevanja prodavnica.

Protesti su održani i u Portugalu, gde su desetine hiljada ljudi izašle na ulice Lisabona zbog niskih plata i skupih stanova. U Španiji je iseljenje 87-godišnje žene iz njenog doma pokrenulo demonstracije zbog stambene krize i visokih kirija, doprinoseći raspisivanju vanrednih izbora za novembar.

Demonstracije su zahvatile i Belgiju, dok su protesti u Albaniji podstaknuti nezadovoljstvom zbog korupcije, nezaposlenosti i lošeg obrazovanja.

Le Pen koristi nezadovoljstvo zbog cena goriva

Politički analitičari upozoravaju da ekonomska kriza stvara povoljne okolnosti za jačanje populističkih stranaka.

„Zabrinutost zbog kupovne moći postala je jedan od glavnih pokretača populističke politike širom Evrope“, izjavio je Žil Ivaldi, politikolog sa pariskog instituta Sciences Po.

U Francuskoj su cene energenata postale jedno od ključnih pitanja pred predsedničke izbore u aprilu 2027. godine.

Liderka krajnje desničarskog Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen i predstavnik radikalne levice Žan-Lik Melanšon stavili su smanjenje cena goriva u središte svojih kampanja.

„Rast cena goriva očigledno je pitanje koje ide naruku Marin Le Pen. Mislim da je ona već dugo politički prepoznatljiva po toj temi“, rekao je Ivaldi.

Prema istraživanjima agencije Elabe, podrška Le Pen porasla je od početka rata sa Iranom, dok je Makronova popularnost opala.

Njen predlog za značajno smanjenje poreza na dodatu vrednost na gorivo privukao je široku podršku, posebno među biračima u ruralnim i prigradskim područjima, gde je automobil često neophodan za svakodnevni život.

Nemačka krajnja desnica traži povratak ruskom gasu

U Nemačkoj Alternativa za Nemačku (AfD) vodi u nacionalnim istraživanjima javnog mnjenja, nakon dobrih rezultata na lokalnim izborima.

Troškovi života petu godinu zaredom predstavljaju najveću brigu Nemaca, dok je inflacija u septembru dostigla gotovo trogodišnji maksimum. Rast cena energenata iznosio je 14,9 odsto.

AfD koristi takvu situaciju za napade na kancelara Fridriha Merca, zahtevajući obnovu energetskih veza sa Rusijom.

Stranka tvrdi da Nemačka podrškom Ukrajini nanosi štetu sopstvenoj ekonomiji, posebno industriji koja zavisi od velikih količina energije.

„Populističke stranke često predstavljaju troškove energije kao nešto što je moglo da se izbegne i pripisuju ih političkim odlukama vlada, umesto geopolitičkim šokovima koji ih zapravo izazivaju“, objasnio je Jan Štekel, profesor političke ekonomije klimatskih promena na Tehničkom univerzitetu u Minhenu.

„Te geopolitičke šokove mnogo je teže objasniti. Mislim da se upravo zbog toga vladajuće stranke često suočavaju sa teškoćama“, dodao je.

„Volim miris ruskog gasa ujutru“

Zahtevi za obnovu energetskih odnosa sa Moskvom sve su glasniji i u drugim evropskim zemljama.

U Italiji se premijerka Đorđa Meloni suočava sa konkurencijom nove krajnje desničarske stranke Nacionalna budućnost, koju predvodi bivši general Roberto Vanaci. Ta stranka zagovara obnovu snabdevanja ruskim gasom.

Slična situacija razvija se i u Poljskoj, jednoj od najčvršćih saveznica Ukrajine.

Rast računa za energiju doprinosi jačanju podrške krajnje desničarskoj Konfederaciji poljske krune, čiji lider Gžegož Braun otvoreno poziva na ponovno kupovanje ruske nafte i gasa.

Braun je svoje stavove izneo i zajedno sa političarima AfD-a u nemačkom Lubminu, mestu gde na kopno izlaze oštećeni gasovodi Severni tok.

„Volim miris ruskog gasa ujutru“, izjavio je Braun.

Kako zaključuje Rojters, novi energetski šok dodatno produbljuje ekonomske probleme koji Evropu prate još od pandemije i ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Istovremeno, rast cena i nezadovoljstvo građana postaju sve važniji politički faktori, dok stranke sa krajnje desnice i levice dovode u pitanje dosadašnji evropski pristup odnosima sa Rusijom i podršci Ukrajini.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare