Oglas

Beograd 13.05.2020. Okupljanje ispred Komesarijata za  izbeglice, protest Levijatan Foto:Filip Krainčanić/Nova.rs
Foto: Nova.rs

Miloš odbio da prikuplja kapilarne glasove za SNS, pa smenjen u Komesarijatu za izbeglice: „Napredovali su oni koji su išli na stranačke mitinge“

autor:
22. nov. 2026. 13:44

Miloš Mihajlović, zaposlen u Komesarijatu za izbeglice i migracije, godinama je radio na poslovima u vezi sa sporazumom o readmisiji, o čemu je detaljno pisao na svom Fejsbuk profilu. Međutim, kako tvrdi, uprkos dugogodišnjem radu i zalaganju, smenjen je sa rukovodećeg mesta jer je odbio da prisustvuje skupovima SNS-a i prikuplja kapilarne glasove za naprednjake.

Oglas

Miloševu objavu prenosimo u celosti:

"Od 2023. godine svoj profesionalni rad u Komesarijatu za izbeglice i migracije posvetio sam povratnicima po sporazumu o readmisiji. Radio sam na tome da njihovi problemi ponovo postanu tema državne politike i da podrška ne ostane samo na papiru.

Rešenjem od 18. novembra 2026. raspoređen sam na mesto rukovodioca Grupe za obuke i trening centar Plandište u Sektoru za sprovođenje projekata, radne, kadrovske, finansijske i opšte poslove. Posle godina rada i rukovodeće odgovornosti u readmisiji, premešten sam u oblast koja nije bila moj profesionalni fokus. To nije obična promena naziva radnog mesta. To znači da više neću rukovoditi poslovima u kojima sam od 2023. godine stekao iskustvo, izgradio saradnju sa lokalnim samoupravama i ostvarivao rezultate.

Ti rezultati su merljivi. Posle 2009. godine država nije imala poseban program posvećen reintegraciji povratnika. Kao predsednik radne grupe učestvovao sam u pripremi Programa za reintegraciju povratnika po osnovu sporazuma o readmisiji za period 2025–2026, koji je usvojila Vlada Republike Srbije. Posle 16 godina, pitanje povratnika vraćeno je na državnu agendu kao pitanje socijalnog uključivanja, ljudskih prava i odgovornosti institucija.

Beograd 13.05.2020. Okupljanje ispred Komesarijata za  izbeglice, protest Levijatan Foto:Filip Krainčanić/Nova.rs
Foto: Nova.rs

Promene su se videle i na lokalnom nivou. Do 2023. godine samo je mali broj opština i gradova učestvovao u javnim pozivima usmerenim na readmisiju. Kroz dosadašnje pozive, više od 50 jedinica lokalne samouprave podnelo je prijave za podršku povratnicima. To je rezultat višegodišnjeg rada, razgovora sa lokalnim samoupravama i jačanja svesti da se problemi povratnika ne mogu rešavati bez konkretnih mera na terenu.

Radili smo i na jačanju lokalnih mehanizama. Sprovedene su obuke za 94 poverenika i stručne radnike, podržano je jačanje 40 lokalnih mehanizama za inkluziju Roma, a koordinacioni sastanci i obuke u 10 lokalnih samouprava okupili su više od 100 učesnika. Unapređivali smo informisanje i savetovanje povratnika, vođenje slučaja i praćenje njihovih potreba. Kroz javne pozive lokalnim samoupravama otvoren je put za konkretnu pomoć u stanovanju, hrani, ogrevu i drugim oblicima podrške.

Za mene to nisu stavke u biografiji. To je posao koji je povratnicima, porodicama i opštinama doneo veću vidljivost i više mogućnosti da zatraže podršku. Više od 90 odsto povratnika sa kojima smo radili bili su Romi. Zato se ne može zanemariti ni pitanje ko učestvuje u kreiranju i sprovođenju politika koje neposredno utiču na romsku zajednicu.

Nisam želeo da idem na stranačke mitinge SNS-a niti da učestvujem u prikupljanju kapilarnih glasova. Svoj posao državnog službenika obavljao sam savesno, profesionalno i u interesu građana. Smatrao sam da moji rezultati treba da se procenjuju prema radu i stručnosti, a ne prema tome da li sam prisustvovao stranačkim skupovima ili pokazao političku lojalnost.

Novu sistematizaciju pripremilo je rukovodstvo Komesarijata u vreme dok je na njegovom čelu još uvek Nataša Stanisavljević, a Vlada Republike Srbije u tehničkom mandatu, dala je saglasnost na pravilnik.

Posledice rasporeda otvaraju ozbiljno pitanje da li su unapređenja i povoljnija radna mesta dodeljivani prema rezultatima, stručnosti i potrebama službe ili je politička lojalnost imala uticaja. Postoji sumnja da su bolje prošli oni koji su bili lojalni rukovodstvu i odlazili na stranačke mitinge, dok su službenici koji su svoj posao radili profesionalno, ali nisu pristajali na stranački angažman, marginalizovani.

Poslovi readmisije povereni su drugoj osobi za koju, prema mojim saznanjima, ta oblast nije bila dosadašnji profesionalni fokus. Zato tražim da se jasno kaže koji su kriterijumi primenjeni, kako su vrednovani rezultati dosadašnjeg rada i zašto je iskustvo u readmisiji sklonjeno u stranu.

Postavlja se i pitanje političke diskriminacije. Da li je problem to što sam odbio da učestvujem u stranačkim aktivnostima? Da li je problem to što sam Rom koji se politički bori za svoju zajednicu i javno zastupa njene interese? Kome smeta Rom koji je pokazao da može da radi u instituciji, da donosi rezultate i da pitanje povratnika vrati na dnevni red države?

Ne iznosim ovo kao presudu o bilo čijoj krivici. Iznosim činjenice o svom radu i posledicama nove sistematizacije i tražim da se ispitaju kriterijumi po kojima su ljudi raspoređivani. Javnost ima pravo da zna da li su odlučivali stručnost i rezultati ili politička podobnost.

Državni službenici ne smeju da budu nagrađivani ili kažnjavani zbog stranačke lojalnosti. Romima ne sme biti oduzet glas u institucijama koje odlučuju o njihovim životima. A profesionalni rezultati ne smeju biti gurnuti u stranu zato što je neko odbio da bude deo stranačke kampanje".

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare